Voda za ljudsku potrošnju u Slavoniji i Baranji većinom je podzemna, odnosno voda je to koja se nalazi pod zemljom u takozvanim vodonosnicima. Podzemne vode napajaju se uglavnom infiltracijom oborina - kišom i snijegom koje se s površine procjeđuju do dubokih vodonosnih slojeva.

Na prostoru Slavonije i Baranje mogu se izdvojiti dva tipa vodonosnika: vodonosnici u nizinskim predjelima, odnosno u dolinama rijeka Drave, Dunava i Save, nastali taloženjem šljunka i pijeska i prigorski vodonosnici na obroncima slavonskih planina.

Vodonosnici u dolinama rijeka imaju najveće zalihe podzemnih voda i najveće obnovljive količine podzemnih voda te su stoga najinteresantniji za iskorištavanje podzemne vode.

Podzemne vode koje se koriste na području Slavonije i Baranje nalaze se na dubinama od 50 metara i više, iz čega možemo zaključiti da su prilično dobro zaštićene od iznenadnog zagađenja, međutim, uvijek treba imati na umu da u slučaju zagađenja sanacija može biti dug, težak i vrlo skup proces.

Često se zanemaruje činjenica da danas gotovo polovina globalne populacije pije upravo podzemnu vodu. Potreba za iskorištavanjem podzemnih voda u svijetu raste s potrebom za vodom koja, naravno, raste s porastom broja stanovništva. S druge strane iskorištavanje vode iz podzemnih izvora sve je kompliciranija što su veće prijetnje klimatskih promjena.