Razorne klimatske promjene događaju se brže nego što se očekivalo, a svijet se kreće prema granici zagrijavanja od 1,5 Celzijevih stupnjeva koju će dosegnuti za nešto više od deset godina.

Objavljeno je to u najnovijem izvješću Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC), UN-ovog savjetodavnog vijeća za klimu. Temperature koje su zabilježene posljednjih godina u raznim su dijelovima svijeta izazvale brojne razorne oluje i poplave, toplinske valove koji su uništili usjeve i pogubne suše. No generacije koje dolaze najtoplije razdoblje 2020-ih smatrat će relativno hladnima, čak i ako se emisije fosilnih goriva koja zagrijavaju planet brzo smanje, stoji u izvješću.

"Sažetak za kreatore politika" na 36 stranica sinteza je šest velikih izvješća od 2018. do danas. Izvješće IPCC-a je brutalan podsjetnik na to da čovječanstvo, premda raspolaže alatima za sprečavanje klimatske katastrofe, još uvijek te alate ne koristi. Svijet bi početkom 2030-ih mogao dosegnuti zadani cilj ograničenja porasta temperature do 1,5 Celzijevih stupnjeva u odnosu prema predindustrijskom razdoblju, što će utjecati na blisku budućnost. No šef IPCC-a je AFP-u kazao kako smatra da još nije kasno da se stvari preokrenu te je izvješće nazvao "porukom nade". "Imamo znanje i iskustvo, tehnologiju, alate, financijska sredstva, zapravo sve što je potrebno za prevladavanje klimatskih problema kojih smo već tako dugo svjesni", rekao je Hoesung Lee. "No u ovom nam trenutku nedostaje ključna stvar - jaka politička volja da se ova pitanja riješe jednom zauvijek", dodao je.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres je, reagirajući na izvješće, kazao da bi bogate zemlje koje teže ugljičnoj neutralnosti u 2050. godini ili kasnije, trebale ubrzati svoje ciljeve i realizirati ih najkasnije do 2040. da bi se "deaktivirala klimatska tempirana bomba". "Čovječanstvo je na tankom ledu, a taj se led brzo topi", rekao je šef Ujedinjenih naroda nakon što je grupa IPCC-ovih stručnjaka objavila najnovije izvješće. Guterres ga je usporedio s "vodičem za preživljavanje čovječanstva".

IPCC je jasno istaknuo da korist koju za društvo i svjetsko gospodarstvo ima ograničenje globalnog zatopljenja ispod dva Celzijeva stupnja nadmašuje ekonomske troškove. Najveća prijetnja borbi protiv klimatskih promjena je stalna ovisnost svijeta o fosilnim gorivima. "Prijetnja je golema, ali su isto tako goleme i mogućnosti za promjenu. Došao je trenutak da se iskažemo, zbijemo redove i smognemo hrabrosti. Vlade moraju prestati raditi sitne popravke i početi činiti što treba. Zahvaljujući odvažnim znanstvenicima, zajednicama i naprednim čelnicima diljem svijeta, koji uporno, već godinama i desetljećima zagovaraju rješenja za klimatsku krizu poput energije sunca i vjetra, sad imamo sve što nam treba da popravimo što smo zabrljali. Vrijeme je da podignemo uloge, provedemo klimatsku pravdu i riješimo se interesa industrije fosilnih goriva. Svatko od nas može u tome odigrati svoju ulogu", istaknula je u reakciji na izvješće IPCC-a Kaisa Kosonen, viša stručnjakinja za politike u Greenpeaceu Nordic.

Slično razmišlja i Reyes Tirado, viši znanstvenik u Greenpeaceovim istraživačkim laboratorijima pri Sveučilištu u Exeteru: "Ne možemo zaobići znanost o klimi: ona je naš vodič za preživljavanje. Odluke koje donesemo danas i koje ćemo svakodnevno donositi sljedećih osam godina stvorit će sigurnije uvjete na Zemlji za sljedećih tisuću godina." Dodao je da oni koji vode politiku i poslovni lideri diljem svijeta moraju napokon odlučiti hoće li se boriti za spas klime za sadašnje i buduće generacije ili biti negativci koji našoj djeci i unucima ostavljaju zatrovan svijet u nasljeđe.