Ekonomija
PADA POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA

Podupiremo gotovo sve, potpore se raspršuju, dio završi i u sivoj ekonomiji
Objavljeno 21. ožujka, 2023.
Pad proizvodnje mesa, mlijeka, jaja, meda je 7, voća i povrća i do 24 %, a potpore su s 1,4 do lani narasle na 7 mlrd. kuna

Zašto imamo tako veliki potencijal u proizvodnji hrane, a još uvijek je ne proizvodimo dovoljno, točnije uvozimo goleme količine i poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda?



Zapitao je to na prošlotjednom skupu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, a koji je Đakovačko-osječka nadbiskupija organizirala o temi strateških projekata za razvoj Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, a kada je iznio niz pokazatelja o smjeru kojim ide domaća poljoprivredna proizvodnja unatrag deset godina, tj. od ulaska RH u EU.

Trendovi


Smjer, trendovi zabrinjavaju i u koliziju dovode neke od pokazatelja, a što rezultira nedovoljnom samodostatnošću u proizvodnji i velikom uvoznom ovisnošću. Prema podatcima Eurostata, lani je u odnosu prema 2021., kada se iz kalkulacije izbiju povećanje cijena i ova inflacija – proizvođačke cijene oko 20 %, fizički obujam proizvodnje u RH pao je za 8,6 % što je povijesni pad.

- Dijelom je na to utjecala suša, no kada usporedimo podatke s drugim članicama EU-a, vidimo da su proizvodnje ili stagnirale, vrlo rijetko blago padale, ali uglavnom se podizale. Zašto je važan fizički obujam proizvodnje? Upravo samodostatnost i dovoljna proizvodnja bila bi jedan od ključnih mehanizama kako amortizirati ove snažne cjenovne i inflatorne udare. Dakle, RH upravo zbog te velike uvozne ovisnosti vrlo brzo poprima sve ove udare prehrambene krize i te krize neće stati, one će se i dalje nastaviti, i zbog klimatskih promjena i zbog geostrateških preslagivanja, ratova, a onda, posljedično, i energetskih i prehrambenih kriza - rekao je Kovačević.

Cjenovni i inflatorni udar posebice je snažan na naše potrošače jer u kućnom proračunu izdvajanje za hranu i piće u nas je 27 %, gotovo dvostruko više nego je prosjek u Uniji, a u Americi je to oko 7 %. Nadalje, od ulaska u EU pad je proizvodnje, a istovremeno su potpore višestruko - uvećane.

Apsurdi


- Od ulaska RH u EU pad je proizvodnje stočarskih proizvoda – mesa, mlijeka, jaja, meda, i to za 7,5 %, a voća i povrća za 22, odnosno 24 %. U istom tom vremenu, od ulaska u EU, pomalo je apsurdno za hrvatsku poljoprivredu, potpore u poljoprivredi povećane su za gotovo pet puta – s 1,4 na lani gotovo sedam milijardi kuna. Postavlja se pitanje gdje su te potpore iz EU-a i našeg proračuna kada proizvodnja pada - zapitao je Kovačević i naglasio potrebu jasne politike kako bi se te potpore fokusirale u one proizvodnje u kojima možemo biti konkurentni.

Ovako, gotovo da podupiremo sve i svašta, potpore se raspršuju, njihova oštrica otupljuje, pitanje je i što završava u sivoj ekonomiji. Činjenica je da ne proizvodimo dovoljno hrane, a rezultat je prekomjerni uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, pa potpredsjednik HGK za poljoprivredu navodi nove podatke DZS-a prema kojima je lani uvoz rastao brže od izvoza, i to po stopi o 33 %, vanjskotrgovinski deficit dodatno se produbio i rastao za 46 % i za milijardu i 400 milijuna eura vanjskotrgovinskog deficita, naglasio je, debelo smo "prebacili" i rekordnu 2019. godinu. Posebno zabrinjava struktura uvoza; najviše uvozimo mlijeko, meso, jaja, voće i povrće, a to su, ističe Kovačević, najdohodovnije proizvodnje, s najvećom dodanom vrijednost,i i to je, ocjena je, drugi strukturni problem hrvatske poljoprivrede, njezina loša struktura.

- Problem je i produktivnost u poljoprivredi koja je na razini 30 % prosjeka EU-a. Takvu nisku produktivnost nikakve potpore i državne pomoći ne mogu riješiti - rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.

Suzana Župan
Spasiti proizvodno-tehnološke cjeline
Uz fokusiranje potpora na način u kojoj regiji biti konkurentan u kojoj proizvodnji i to onda podupirati, fokus je i na rješavanju problema usitnjenosti poljoprivrednog zemljišta. – Potrebno je aktiviranje zemljišnih resursa. Vodimo veliku bitku da u odnosu prema novom zakonu spasimo proizvodno-tehnološke cjeline. Tu se ne radi o tome je li OPG, srednja ili velika tvrtka, postoji opasnost da se, rekao bih, jednim nerazumnim ponašanjem u lokalnim samoupravama dovede u pitanje jedna ozbiljna farmerska proizvodnja i da se te cjeline razbiju na manje parcele, što bi uništilo proizvodnju - ističe potpredsjednik HGK.

Ulažemo manje od EU-a
Uz imperativ okrupnajvanja poljoprivrednog zemljišta, imperativ za razvoj domaće poljoprivrede mora biti i ulaganje u istraživanje i razvoj. Jer, Republika Hrvatska je sa sadašjih 1,2 % ulaganja u istraživanje i razvoj u BDP-u dvostruko slabija od prosjeka Europske unije.

Možda ste propustili...

NE ZANIMA IH ZASTARJELI NAČIN RADA

Mladi biraju gig ekonomiju

RAST ZA 0,8 POSTO U ODNOSU PREMA PROŠLOJ GODINI

Vrijednost poljoprivrede 3,3 mlrd. eura

IZVOZNICI NAMJEŠTAJA SUOČENI S PADOM POTRAŽNJE

Drvna industrija ulazi u razdoblje ozbiljne krize

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TRANSAKCIJA VRIJEDNA 26,5 MILIJUNA EURA

Atlantic Grupa kupila Eurocenter

2

RAST IMOVINE, PAD NEPRIHODUJUĆIH KREDITA

Banke u prvih devet mjeseci s dobiti od 1,1 milijardu eura

3

EUROPSKI PROIZVOĐAČI

Žele još poticaja za električna vozila