Europske banke imaju dovoljno rezervi kapitala i mogu se nositi s trenutačnim previranjima, rekao je predsjedatelj sastanaka ministara financija eurozone Paschal Donohoe u intervjuu za njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Rezerve kapitala omogućuju im upravljanje trenutačnim rizicima za bankarski i globalni financijski sustav, rekao je irski ministar financija, dodavši ipak da nema mjesta za stav ‘lako ćemo‘. O tome svjedoči i analiza dviju velikih europskih banaka scenarija domino-efekta u bankovnom sektoru nakon nevolja u SAD-u i Švicarskoj, a posebno se pribojavaju potencijalne krize povjerenja, rekla su dva upućena čelnika. Posljedice krize povjerenja u Credit Suisse i kolaps dviju američkih banaka mogli bi utjecati i na financijski sustav u Europi, ističu odvojeno za Reuters. Dvije banke interno su raspravljale kada bi se trebala oglasiti Europska središnja banka (ECB) porukom o otpornosti banaka u eurozoni, posebno njihovih kapitalnih pozicija i likvidnosti. Interne rasprave fokusirale su se na mogućnost da ECB istupom još više uznemiri javnost, ako se oglasi prerano, ističu. Kažu da su njihove banke i sektor dobro kapitalizirani, a likvidnost jaka, no strahuju da će se više zajmodavaca naći na udaru krize povjerenja.

ECB je pak izvijestio da će u koordinaciji sa skupinom središnjih banaka (SAD-a, eurozone, Japana, Kanade, Švicarske i Britanije) pojačati likvidnost u dolarima mehanizmom razmjene valuta kako bi se osiguralo normalno financiranje nakon problema u SAD-u i Švicarskoj. Nudit će zajmodavcima financiranje s rokom dospijeća od sedam dana svakog dana, a ne jednom tjedno. Dnevno financiranje bankama je dostupno od 20. ožujka minimalno do kraja travnja, kako bi se poduprlo normalno funkcioniranje tržišta i osigurala likvidnost za kreditiranje kompanija i kućanstava. Tržišta je prošli tjedan uzdrmao slom američkog Silicon Valley Banka (problema ima u još dvije srednje banke) nakon neuspjelih pokušaja ‘pokrivanja‘ nerealiziranih gubitaka, a potom i objava najvećeg dioničara švicarske banke Credit Suisse da neće sudjelovati u dokapitalizaciji nakon golemih gubitaka.

Švicarske su vlasti "presjekle" probleme dogovorom s njihovom najvećom bankom UBS-om, o preuzimanju manjeg konkurenta, iako su se tu otvorila pitanja o narušavanju tržišnog natjecanja i ugleda financijskog sektora. UBS će za Credit platiti tri milijarde švicarskih franaka (tri milijarde eura) i preuzeti 5,4 milijarde franaka gubitaka. Imovina ta dva sistemski važna zajmodavca veća je 40 % od švicarskog BDP-a. Udruga zaposlenika UBS-a traži da se otkazi svedu na "apsolutni minimum", dodajući da su "na kocki radna mjesta puno zaposlenika", uz nelagodu u Švicarskoj zbog narušenog statusa globalnog financijskoj središta.



"Prije nekoliko mjeseci nitko ne bi pomislio da će Credit Suisse propasti. Međutim, to se nije dogodilo slučajno. Tržišta kapitalizacija švicarske banke 2007. je iznosila sto milijardi švicarskih franaka, od čega je prošli petak ostalo sedam milijardi. Vrijednost je u golemoj mjeri uništena, a odgovorni su menadžeri koji su podcijenili rizike i nemoćni članovi uprave koji prečesto nisu kontrolirali što se događa", piše komentator Neue Zuercher Zeitunga (NZZ), optužujući banku za aroganciju i ponos. Tages-Anzeiger govori o "povijesnom skandalu". "Savezna vlada, financijski regulator i središnja banka dopustili su da ih UBS ‘odere‘", pišu.

"Nova megabanka bit će na dobitku, a porezni obveznici, klijenti i zaposlenici na gubitku", zaključuju u uvodniku, prognoziravši gašenje velikog broja radnih mjesta.