Objavljeno 21. ožujka, 2023.
Odgovorni za štetu mogu biti lovačko društvo, koncesionar ceste gdje se nalet na divljač dogodio, ali i vozač ako je kršio pravila
Situacija je svakodnevna - vozilom ste naletjeli na divlju životinju koja je iskočila pred vaše vozilo na cestu. Šteta je poprilična, i vi ne znate što trebate napraviti da biste dobili odštetu. A brojke ovakvih nesreća su zastrašujuće. Prema službenim podacima MUP-a, iz Biltena o sigurnosti cestovnog prometa, od 1. siječnja 2011. do 31. prosinca 2020. godine, dogodilo se čak 7914 prometnih nesreća zbog naleta na divljač. U tim je nesrećama smrtno stradalo šest osoba, još 105 ozlijeđeno je teško i 383 lakše.
Do 2018. godine, prema tada važećem modelu, u većini slučajeva odštetu zbog nastale štete na vozilu snosilo je lovačko društvo na čijem se području nalazila cesta gdje se nalet vozila na divljač zbilo. Od 2018. do lipnja 2022. godine ugovorena je takozvana "nacionalna" polica osiguranja, u što je država "upumpala" oko 109 milijuna kuna. Po isteku police, novi ugovor nije potpisan.
Naime, iako je Ministarstvo poljoprivrede početkom 2022. raspisalo natječaj za novi ugovor, nijedna ponuda nije bila valjana. Stigla je samo ponuda HOK Osiguranja, ali je ona bila znatno viša od procijenjenog u Ministarstvu u vrijednosti godišnjeg iznosa od 40 milijuna kuna, uvećanog za PDV. HOK Osiguranje poslalo je znatno višu ponudu za ovaj posao, čak 57 milijuna kuna, a nije niti ponudilo potrebna jamstva o ispunjavanju odredbi samog ugovora. Prijelazno rješenje stiglo je odlukom Ministarstva poljoprivrede koje doslovno "časti" lovce s 4,1 milijun kuna mjesečno, kako bi oni sanirali štete za koje su sami odgovorni.
Sanacija štete
Odgovorni za štetu mogu biti lovačko društvo koje upravlja lovištem na području kojega se nesreća dogodila (lovoovlaštenik ili lovozakupnik), osoba koja upravlja prometnicom, ili sam vozač. U slučaju prometne nesreće u kojoj je sudjelovala divljač ne vrijede pravila europskog izvješća o nesreći koje se sastavlja bez policije. Oštećena osoba dužna je potvrdu ili službenu zabilješku izdanu od nadležne policijske postaje dostaviti Hrvatskom lovačkom savezu. Nakon zaprimljenih svih dokumenata potrebnih za obradu štete, Hrvatski lovački savez dostavit će vam obavijest o vašoj prijavi štete te će u slučaju osnovanosti iste dostaviti Sporazum o namirenju s utvrđenim iznosom naknade štete koji će biti isplaćen na vaš račun nakon što im dostavite potpisani Sporazum o namirenju.
Pravila
Kako stoji u članku 80 Zakona o lovstvu, stavak 6 - Za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač, ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi. Također, može biti kriv lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta, ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova. U stavku 7. stoji kako je lovoovlaštenik dužan radi smanjenja i otklanjanja mogućnosti nastanka štete nastale naletom vozila na divljač pratiti migraciju divljači te o tome jednom godišnje dostaviti izvješće pravnoj osobi koja upravlja cestama opisanim granicom lovišta.
Zakon o cestama propisuje kako se za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara po osnovi krivnje te da pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar, odgovara za štetu nastalu na javnoj cesti, ako javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari, nije označena prometnom signalizacijom i opremom. Za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje te da pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar, odgovara za štetu nastalu na javnoj cesti ako javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.
Pravo na naknadu štete oštećena osoba ostvaruje samo u slučaju kada je odštetni zahtjev osnovan, a za čije utvrđivanje osnovanosti je potrebno prometnu nesreću u kojoj je sudjelovala divljač odmah prijaviti policiji i ne udaljavati se do dolaska policije. U slučaju prometne nesreće u kojoj je sudjelovala divljač ne vrijede pravila europskog izvješća o nesreći koje se sastavlja bez policije te isto nije dokaz o nastanku prometne nesreće u kojoj je sudjelovala divljač.
Milan Bugarić
NESREĆE U SLAVONIJI I BARANJI
U Slavoniji i Baranji najviše se naleta na životinje događa u Osječko-baranjskoj i Požeško-slavonskoj županiji. U većini slučajeva riječ je o srnećoj divljači koja na prometnice izlazi u ranim jutarnjim, ali i večernjim satima. U Osječko-baranjskoj županiji, poveći broj nesreća zbio se na cesti između Donjeg Miholjca i Osijeka (potez između Valpova i Petrijevaca) te između Podravskih Podgajaca i Valpova. Nesreće su zabilježene i u našičkom kraju, poglavito na obroncima Dilja i Krndije. I u Požeško-slavonskoj županiji vozači se upozoravaju na mogući izlazak divljači na ceste, posebice u brdskim područjima Papuka i Psunja. Osim srneće divljači zabilježeno je i nekoliko sudara s divljim svinjama, a isto je zabilježeno i na baranjskim cestama. Poštivanjem prometnih pravila mogućnost događanja ovakvih nesreća može se smanjiti.
DOMAĆE ŽIVOTINJE TREBA NADZIRATI
Iz policije apeliraju na vozače na moguće pojavljivanje divljači na cesti, ali isto tako i domaćih životinja. Također, pozivaju se vlasnici domaćih životinja (psi, mačke), da su dužni životinje držati pod nadzorom, odnosno držati ih u ograđenim dvorištima i poduzimati druge mjere da se iste bez nadzora zadržavaju na cestama. U slučaju naleta vozila na domaće životinje u pravilu su odgovorni vlasnici domaćih životinja te sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama za vlasnika životinja je propisna kazna 300 kuna.