Zavičajni muzej Slatina preuzeo je donaciju obitelji Žmegač te su predmeti koji predstavljaju ostavštinu rođenog Slatinčanina, istaknutoga hrvatskog germanista svjetskoga glasa, povjesničara književnosti i muzikologa te počasnoga građanina Slatine, prevezeni iz Zagreba u Slatinu.

Viktor Žmegač godine 2017. zbog bolesti nije mogao osobno preuzeti Povelju počasnoga građanina Slatine, pa su je dvije godine kasnije preuzeli njegov sin Andrej i kćerka Aleksandra Horvat. Tijekom njihova posjeta Slatini, kad su sa sobom donijeli i dio predmeta svoga oca, nastala je prvotna ideja o donaciji akademika Žmegača. Nakon njegove smrti obitelj se javila Zavičajnom muzeju Slatina te je pokrenut postupak i provedeno preuzimanje i dopremanje donacije u Zavičajni muzej Slatina.

ZMS u objavi u povodu toga ističe da je fundus Muzeja bogatiji za jednu vrlo važnu donaciju, a riječ je "o donaciji dijela privatne knjižnice, odličja i osobnih predmeta našeg istaknutog akademika Viktora Žmegača, koje su muzeju predali sin i kći preminulog akademika, Andrej Žmegač i Aleksandra Žmegač Horvat".

Viktor Žmegač rođen je 21. ožujka 1929. godine u Slatini, u kojoj je pohađao i osnovnu školu. Njegovi mladenački dani, koje sam Žmegač naziva sretnim danima, definirali su njegov daljnji životni put. Rođen je u uglednoj i obrazovanoj obitelji liječnika s bogatom bibliotekom i širokim znanjem, a svoj zanos knjigom upotpunio je bibliotekom djeda Justha Geze, evangeličkog pastora u Slatini. Nakon osnove škole obrazovanje nastavlja u Virovitici, gdje pohađa nižu realnu gimnaziju. Poslije Drugog svjetskog rata obitelj se seli u Đurđenovac, a Viktor odlazi u Osijek, gdje završava gimnaziju.

Po završetku gimnazije, 1950. godine, upisuje studij germanistike i jugoslavenskih književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji završava 1954. godine. Za vrijeme studija nekoliko semestara boravi na Sveučilištu u Göttingenu, u koji se vraća nakon diplomiranja i odsluženja vojnog roka. Godine 1957. vraća se u Zagreb i započinje raditi kao lektor na Filozofskom fakultetu. Nakon obrane doktorske disertacije postaje profesor na matičnom fakultetu, prvo kao docent, potom izvanredni i na kraju redoviti profesor, a nakon umirovljenja postaje professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1985. postaje vanjski član Saške akademije, 1992. dopisni, a od 2012. godine i redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnost. Znanstveni rad nastavlja i nakon umirovljenja, sve do svoje smrti 20. srpnja 2022.

Viktor Žmegač svojim znanstvenim radom ostavio je dubok trag na brojnim poljima hrvatske i šire europske kulture. Autor je brojnih publikacija, znanstvenih radova i članaka iz svoje domene djelovanja. Kao aktivni znanstvenik sudjelovao je na brojnim predavanjima, kongresima, raspravama i tribinama u kojima je progovarao o temama iz svoga djelokruga. Smrću Viktora Žmegača završila je jedna epoha stvaranja ovog velikog erudita, a na njegovu mjestu ostaje velika praznina koja će se teško nadoknaditi.

"Iako je Viktor Žmegač vrlo rano otišao iz Slatine, uvijek ju je nosio u srcu. Iza sebe je ostavio veliki obol i jedno veliko ime o kojem se govori u Hrvatskoj, ali i ostatku Europe. Upravo je u svom rodnom gradu Žmegač i dalje poznat kao dječak koji mu je toliko toga dao. Metaforički, on je i dalje s nama te ga možemo pronaći u svakom retku njegovih brojnih radova koji su sada ovdje s nama. Žmegač se vratio Slatini, svom rodnom gradu i svojoj osnovnoj školi, kao trajno svjedočanstvo života jednog intelektualca, akademika, erudita, homo universalisa, a prije svega čovjeka. Još jednom zahvaljujemo obitelji Žmegač na ovoj, za nas velikoj donaciji i svima koji su sudjelovali u njenoj realizaciji", stoji u objavi Zavičajnog muzeja Slatina.



Donacija obitelji Viktora Žmegača Zavičajnom muzeju Slatina za memorijalnu zbirku akademika Žmegača sastoji se od približno 550 knjiga iz njegove biblioteke, a dopremljen je i njegov pisaći stol, pijanino Förster, reprodukcija portreta Franza Kafke (koji je visio u njegovoj radnoj sobi cijeli radni vijek), izbor iz rukopisa (šest priloga za časopis "Vijenac", jedan rukopis za časopis "Forum" i jedan rukopis na njemačkom jeziku), naočale, tri obiteljske fotografije i 28 različitih nagrada i priznanja. Među njima su Nagrada Grada Zagreba (Književno stvaralaštvo i povijest društva, povelja) iz 1977. godine, Nagrada Božidar Adžija (povelja i medalja) iz 1980. godine, Nagrada Đorđe Jovanović (povelja) iz 1983. godine, Nagrada Vladimira Nazora (povelja i medalja) iz 1986. godine, Nagrada Željezare Sisak (povelja) iz 1980-ih, Povelja Fonda Miroslav Krleža (Krležini europski obzori, povelja) iz 1990. godine, Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića (povelja i orden) iz 1995. godine, Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića (povelja i orden) iz 1996. godine, Nagrada Europski krug (povelja) iz 1996. godine, Pečat Grada Osijeka (povelja i medalja) iz 1997. godine, Nagrada Grada Zagreba (Bečka moderna, povelja) iz 1998. godine, Spomen-medalja Sveučilišta u Zagrebu (povelja i medalja) iz 1999. godine, Državna nagrada za znanost – životno djelo (povelja) iz 2000. godine, Nagrada Zagrebačkog velesajma "J. J. Strossmayer" (Batušić, Kravar, Žmegač, povelja) iz 2002. godine, Povelja o izboru u profesora emeritusa (povelja) iz 2002. godine, Nagrada Vladimira Nazora – životno djelo (povelja i medalja) iz 2004. godine i niz drugih. Spomenimo još Nagradu Matice hrvatske "Oton Kučera" (2006.), Povelju Fonda Miroslav Krleža za knjigu "Od Bacha do Bauhausa" (2007.), Zlatnu paketu Grada Slatine (2009) i Povelju o proglašenju počasnim građaninom grada Slatine (2017.)

U fundusu Zavičajnog muzeja Slatina također je osam nagrada i priznanja koje je Viktor Žmegač dobio u Njemačkoj, od 1974. do 2009. godine.