Zdravlje
MEDITERANSKA PREHRANA

Jedite voće i povrće, grah, leću, ribu i sjemenke
Objavljeno 20. ožujka, 2023.
Uravnotežena prehrana smanjuje rizik od bolesti srca i krvožilnog sustava

Mediteranski način prehrane mogao bi smanjiti rizik od srčanih bolesti u žena za 24 posto, pokazalo je novo istraživanje. Studija je kombinirala istraživanja o mediteranskoj dijeti, izdvojivši podatke o ženama. Onim ženama koje su konzumirale više namirnica poput povrća i voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova i plodova mora, a manje crvenog i prerađenog mesa znanstvenici su u sklopu studije dodali više bodova. Takav način prehrane povezan je s brojnim zdravstvenim dobrobitima, a nedavno provedena odvojena studija pokazala je da je kasnije u životu općenito smanjen rizik od razvoja demencije u osoba koje se pridržavaju ovakvog načina prehrane. U najnovijoj studiji znanstvenici su objedinili podatke iz svih prethodnih studija provedenih na ženama koje se pridržavaju mediteranske dijete te su ih povezali s rizikom od kardiovaskularnih bolesti i preranom smrću tijekom razdoblja praćenja. Prikupljeni su podaci iz ranijih 16 studija kojima je obuhvaćeno više od 720.000 žena, a zdravlje njihova kardiovaskularnog sustava praćeno je u prosjeku 12,5 godina.



Manji rizik


Tim su vodili znanstvenici sa Sveučilišta u Sydneyju. Oni su ustanovili da je u žena koje su se “disciplinirano pridržavale” mediteranske prehrane uočeno 24 posto manje izgleda od razvoja od kardiovaskularnih bolesti. Otkrili su i da je u toj skupini žena uočena 23 posto manja vjerojatnost od smrti od bilo kojeg drugog uzroka tijekom razdoblja praćenja njihova zdravstvenog stanja.

”Ustanovili smo da je mediteranska prehrana korisna za žene, s 24 posto nižim rizikom od KVB (kardiovaskularnih bolesti) i 23 posto nižim rizikom od ukupne smrtnosti”, napisali su autori.

Komentirajući studiju, Victoria Taylor, dijetetičarka zaklade British Heart, kazala je kako je “otprije poznato da je prehrana mediteranskog tipa dobra za zdravlje srca te da je ohrabrujuće to što istraživanje upućuje na to da, kada se proučava žensko zdravlje odvojeno od zdravlje muškaraca, prednosti ostaju”. Napomenula je da je svih 16 studija bilo promatračkog tipa, što znači da ne upozoravaju na uzročno-posljedičnu vezu i da se uglavnom oslanjaju na podatke koje su dali sami ispitanici kada je riječ o unosu namirnica. Od srčanih bolesti u Britaniji svake godine umre dvostruko više žena nego od raka dojke.

”Srčane bolesti često se smatraju muškim problemom, no u Ujedinjenom Kraljevstvu od bolesti srca svake godine umre više od dvostruko više žena nego od raka dojke. Ovakva istraživanja, u kojima odvojeno proučavamo mušku i žensku populaciju, ključna su za smanjenje rodnog jaza kada su posrijedi srčane bolesti i poboljšanje skrbi za žene”, rekla je.

Bez obzira na spol, zdrav način života koji uključuje uravnoteženu prehranu poput mediteranske može pridonijeti smanjenju rizika od razvoja bolesti srca i krvožilnog sustava te čimbenika rizika za njihov nastanak, poput dijabetesa tipa 2, pretilosti, visokoga krvnog tlaka i visokog kolesterola.

Manje soli


”Jednostavno je. Nastojte konzumirati puno voća i povrća, graha, leće, cjelovitih žitarica, ribe, orašastih plodova i sjemenki te malo mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti, a konzumirajte masti iz nezasićenih izvora poput maslinova ulja. Važno je i to da se konzumira manje mesnih prerađevina, da se u organizam unosi manje soli i da se slatko svede na minimum”, pojasnila je.

U odvojenoj studiji o dobrobitima mediteranske dijete stručnjaci Sveučilišta Newcastle su otkrili da je u ljudi koji su se strogo pridržavali takvog obrasca prehrane uočen 23 posto manji rizik od razvoja demencije u usporedbi s onima koji je se nisu pridržavali ili su je se pridržavali sporadično. U deset godina praćenja zdravstvenog stanja ispitanika zabilježena su 882 slučaja demencije. Zaključak je da konzumiranje hrane biljnog podrijetla može imati “zaštitni učinak” protiv demencije, bez obzira na genetske predispozicije pojedinca. Rezultati nove studije, koje su znanstvenici objavili u časopisu BMC Medicine, temelje se na podacima prikupljenim na više od 60.000 pojedinaca iz britanske Biobanke - internetske baze medicinskih podataka i evidencije podataka o načinu života više od pola milijuna Britanaca. H