Komešanje svjetskog financijskog sektora, nakon problema u banci Credit Suisse i prethodnog sloma američke Silicon Valey Bank, koja je izgubila četvrtinu depozita, zabrinuli su i hrvatske građane te podsjetili na 2008. godinu, i početak globalne gospodarske krize.

Međutim, analitičari i bankari uvjeravaju da nema razloga za strah. Europska središnja banka (ECB) ustvrdila je ovaj tjedan na redovnoj sjednici o monetarnoj politici da europske banke imaju dobre kapitalne pozicije, ali je i za petak sazvala izvanredni sastanak nadzornog odbora kako bi razmotrila utjecaj previranja na financijskim tržištima na bankovni sektor eurozone. Izvor upoznat s razgovorima rekao je da je svrha sastanka praćenje likvidnosti bankovnog sektora eurozone i procjena mogućeg masovnog povlačenja pologa. Dodao je da ECB, prema njegovoj procjeni, neće odmah poduzeti nikakve mjere. "Brzina i opseg takvih kriznih događaja na tržištu kapitala uvijek su izvanredni", rekao je za Reuters voditelj odjela za upravljanje rizicima njemačkog udruženja rizničara Carsten Linker. Treba pozornije pratiti njihove potencijalne posljedice ili širenje, kazao je, aludirajući na međusobnu povezanost tržišta koja bi u kratkom roku mogla izazvati probleme i u Europi.

Velike europske kompanije i rizničari pozorno prate previranja u globalnom bankovnom sektoru, a analitičari upozoravaju da još nije jasno u kojoj bi mjeri posljedice toga mogle utjecati na europske banke. Njemačka udruga rizničara pozvala je članove da ne "podcjenjuju situaciju", nakon što je banka Credit Suisse sredinom tjedna osigurala 50 milijardi franaka od središnje banke, kako bi obnovila likvidnost i povjerenje ulagača.

Može li se analogijom "psihologije stada" nesigurnost i neizvjesnost snažnije preliti na europski bankarski sektor i kolike mogu biti posljedice, komentirali su i hrvatski analitičari. "Tehnologija je stvar koja je prouzročila tako nagli odljev depozita utoliko što danas možete preko mobitela i internetskog bankarstva mnogo brže seliti depozite. Pogotovo ako ste iz te informacijske grane. Čule su se glasine, depozitori su reagirali. To se odvilo mnogo brže negoli prije i stigli smo tu gdje jesmo. Tako da su regulatori u SAD-u za vikend morali i jesu reagirali", rekao je za HRT makroekonomist iz HGK Goran Šaravanja. Naglasio je kako je američki bankarski sektor mnogo drugačiji od onoga na kakav smo mi naviknuli. Puno je više banaka, pa su i propadanja, kaže, učestalija.



Financijski analitičar Neven Vidaković za HRT je ustvrdio kako u današnje vrijeme banka ne može jednostavno propasti. "Postoji popis stvari koje se moraju raditi u određenim trenucima. Paradoksalno, u Silicon Valley Banci taj su popis slijedili i vrlo transparentno i pošteno rekli da imaju gubitke i najavili da se moraju dokapitalizirati. Problem je što je tržište to interpretiralo kao veliki problem, došlo je do odljeva depozita i tada su regulatori ušli", kaže, no ipak smatra kako to nikako ne bi trebao biti razlog za brigu. "Nema nikakve 2008. godine. Nema bankarske panike, ni bankarske krize. Nema bankarskog kolapsa ni izvanrednih mjera. Osim goleme manipulacije, ne događa se apsolutno ništa", kaže Vidaković. O problemima Credit Suisse, financijska analitičarka Mihaela Grubišić Šeba u emisiji "U mreži prvog", rekla je da je to dovoljno jaka banka. "Ono što sad radi je da ide u strateško repozicioniranje, što znači da, ako niste podložni medijskoj hajci i bombastičnim naslovima, onda ćete vidjeti da Credit Suisse izlazi iz problema koje je imala zbog prevelike izloženosti", ističe.

Ekonomski analitičar Velimir Šonje, specijalist za područja makroekonomike i financija, u svom Ekonomskom labu piše da se "ne treba zavaravati da je gotovo kada možda još nije ni počelo". "Pri tome ne mislim da će se ponoviti 2008. Svaka kriza ima svoj scenarij. Ali, mislim da je u toj široj shemi stvari potpuno nevažno što će FED (SAD-ov sustav federalnih rezervi, nap.a.), odlučiti sljedeći tjedan. Jer, ako postoji slon u sobi, on je već tu, samo ga ne vidimo", zaključuje.