Magazin
CRNA GORA 2023

Izbor između prošlosti i budućnosti
Objavljeno 18. ožujka, 2023.
Iako se u nedjelju održava prvi krug predsjedničkih izbora, u fokusu je drugi krug izbora, koji će se održati 2. travnja 2023. godine

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i u svijetu. IFIMES analizira situaciju u Crnoj Gori pred prvi krug predsjedničkih izbora, koji će se održati 19. ožujka 2023. godine. Iz analize "Crna Gora 2023: Izbor između prošlosti i budućnosti", objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove:



- Predstojeći predsjednički izbori u Crnoj Gori prvo su odmjeravanje snaga na državnoj razini nakon parlamentarnih izbora održanih 30. kolovoza 2020. godine, i poslije potpisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom Crkvom (SPC). Crna Gora se nalazi pod različitim utjecajima, najčešće se naglašava utjecaj Rusije, koja je intenzivirala svoje aktivnosti u Crnoj Gori nakon članstva u NATO-u. Crna Gora ekonomski je vezana uz Rusiju, jer je 20 % kompanija u ruskom vlasništvu (i 20 % kompanija u vlasništvu državljana Srbije), dok Kina ima kontrolu nad javnim financijama preko plasiranog kredita za autoput Bar - Boljare, preko kojeg kontrolira ključnu državnu investiciju i time ugrožava javne financije Crne Gore... Ne postoji država članica NATO-a koja je tako ranjiva i zavisna od Rusije i Kine kao što je to Crna Gora, i zbog toga je važno provjeriti sigurnosne certifikate NATO-a, počevši od predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića do nižih zvaničnika.

Iako se u nedjelju održava prvi krug predsjedničkih izbora, u fokusu je drugi krug izbora, koji će se održati 2. travnja 2023. godine.

"VJEČNI" ĐUKAKOVIĆ


Milo Đukanović (DPS) je 33 godine proveo na vlasti i natječe se već i za treći mandat predsjednika Crne Gore. Uz njega se vezuju brojne afere oko dovođenja ruskih investitora, njegovih računa u inostranstvu, kredita, tvrtki u zemlji i inostranstvu te protuzakonitog financiranja izborne kampanje DPS-a, kao i bogaćenja njega i pojedinih članova njegove obitelji.

Andrija Mandić (DF) je kandidat najbrojnije političke grupacije, prosrpskog Demokratskog fronta, koji je za izlazak Crne Gore iz NATO-a, povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova i ukidanje sankcija Rusiji, koje je Crna Gora uvela 2014. i 2022. godine. Mandić smatra da je njegov protukandidat Đukanović kandidat organiziranog kriminala.

Aleksa Bečić je čelnik Demokrata Crne Gore, postao je predsjednik Skupštine Crne Gore nakon poraza Mila Đukanovića na parlamentarnim izborima 2020. godine. Osudio je rusku agresiju na Ukrajinu i podržava euroatlantske integracije. Bečić smatra da se više ne smije dogoditi da državom vlada jedan čovjek i jedna partija, misleći pritom na Đukanovića i DPS. Ima podršku Građanskog pokreta URA premijera Dritana Abazovića. Bečić ima potencijal da poveže antagonizme u Crnoj Gori.

Jakov Milatović čelnik je Pokreta Evropa sad (PES), neparlamentarne stranke koja je osnovana uoči lokalnih izbora u Podgorici listopada 2022., na kojima su ostvarili zapažen uspjeh. Milatović je podržao uvođenje sankcija Rusiji.

Analitičari smatraju da je veliki broj predsjedničkih kandidata, čak sedam, u funkciji raspršivanja glasova na više kandidata. Očekuje se da u prvom krugu najviše glasova osvoji dosadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Ako se u drugi krug plasiraju Aleksa Bečić ili Jakov Milatović vrlo je izvjesno da mogu pobijediti Mila Đukanovića, dok Andrija Mandić ima daleko manji koalicijski kapacitet da okupi druge stranke i osigura širu podršku u drugom krugu. Da su pobjednici parlamentarnih izbora 2020. godine imali zajedničkog predsjedničkog kandidata, Bečića ili Milatovića, pobjeda bi im bila osigurana već u prvom krugu izbora. Na predsjedničkim izborima odlučuje se i o terminu i rezultatu eventualnih izvanrednih parlamentarnih izbora. Predsjednički izbori odredit će i budućnost samog DPS-a, koji se nije uspio suštinski reformirati, a niti pozicionirati kao stranka koja ima snage i znanja djelovati kao snažna opozicija, zbog čega i bilježi stalni trend pada podrške među biračima.

ULOGA MANJINACA


Prije i poslije proglašenja nezavisnosti Crne Gore značajnu ulogu odigrale su manjinske zajednice Albanci, Bošnjaci i Hrvati. Prosrpska i proruska opozicija u Crnoj Gori u svojim programima, javnim i tajnim djelovanjem i čestim verbalnim nacionalističkim nasrtajima, incidentima i uvredama upućenim pripadnicima manjinskih naroda gurala je te narode u zagrljaj Mila Đukanovića i DPS-a. Albanske i bošnjačke političke stranke svjesne su da svoju poziciju kao građani mogu izgrađivati i jačati jedino u snažnoj i nezavisnoj građanskoj državi Crnoj Gori kao punopravnoj članici NATO-a i EU-a. Albanci i Bošnjaci moraju graditi svoju budućnost s ostalim sugrađanima bez Đukanovića, kako ne bi postali najveća kolateralna šteta nezavisnosti Crne Gore, a bez njih Crna Gora ne bi mogla postati samostalna i nezavisna država.

Glasovi manjinskih naroda bili su i ostali presudni za sve Đukanovićeve historijske pobjede i pobjede građanske opcije u Crnoj Gori, posebice računajući pobjedu na referendumu za nezavisnost Crne Gore i izglasavanje ulaska Crne Gore u NATO.

Darko Jerković