Tko spaljuje knjige, spaljivat će i ljude! Ili kako je to zapisao Miroslav Krleža: Kad gore knjige, pucat će kosti! Mogli bi spominjati još niz sličnih referenci kad se radi o takvom radikalnom obliku cenzure kakvo je spaljivanje knjiga, u povijesti najpoznatije iz vremena nacističke Njemačke, ali bilo je toga još kroz bespuća civilizacija od Babilonaca, Grka, Rimljana, Aleksandra Velikog, Katoličke i Protestanske crkve do srednjovjekovnih kraljeva i ovodobnih diktatura.

Primjerice, katoličke teološke knjige nisu se svidjele Matrinu Lutheru, koji ih je ‘bez pardona‘ redom spaljivao. Paljenje knjiga bila je uobičajena revolucionarna praksa u Francuskoj i Mađarskoj revoluciji. U ovim našim hirovitim vremenima palile su se čak knjige o Harryju Potteru, kao čin prosvjeda protiv "izopačenog ukusa" i zagovaranja magije, pa je i njihova autorica J. K. Rowling završila na medijskoj lomači. Knjige su u SAD-u, koji se inače hvali demokracijom i tolerancijom, palili i liberalni studenti sa Sveučilišta u Berkeleyu, one koje su naravno smatrali za konzervativne, kako bi istaknuli svoje protivljenje fašizmu i nacizmu. Plamen je gutao i knjige u južnoameričkim diktaturama, a javno i spektakularno i za vrijeme kineske kulturne revolucije, premda "dragi vođa" Mao to nikad izravno nije zatražio od milijuna svojih indoktriniranih studenata...

Sve to i još puno toga imao je na umu i Ray Bradbury kad je zamislio vlastitu priču o spaljivanju knjiga koju je ubrzo pretvorio u roman "Fahrenheit 451", u SAD-u prvi put objavljen početkom 1953. godine. Ostalo je, kako to inače kaže poznata i otrcana fraza, povijest! Knjiga "Fahrenheit 451" s vremenom se prometnula u jedno od najpoznatijih i globalno najutjecajnijih tzv. spekulativnih distopijskih fikcija pa je skupa s romanom "1984" Georgea Orwella odavno na vrhu popisa obvezatne literature kad god se razmatra negativna utopija kako u društvima prošlima tako i sadašnjima i dakako budućima, koja se, to se mora priznati i Bradburyju i Orwellu, svako malo pokazuju proročanskima i zastrašujućima.

Kad se radi o Bradburyjevu romanu, makoliko je ta knjiga u Hrvatskoj objavljivanja u niz navrata (vrstan prijevod Anje Majnarić), najnovije (re)izdanje, tempirano za obilježavanje sedamdeset godina od prvog objavljivanja u SAD-u, zaslužuje apsolutnu preporuku, ne samo kao prigodan podsjetnik na to što nam je Bradbury ostavio u nasljeđe nego i kao obvezu da taj roman pročitaju svi oni koji to dosad nisu učinili, a vole knjige i sve u svezi s knjigama.

Ukratko, priča ide ovako: Guy Montag je vatrogasac posebne vrste. U njegovu svijetu, hipotetskoj i nedefiniranoj budućnosti ("nakon 1960."), u kojem vlada televizija, a književnost je na rubu izumiranja, vatrogasci radije podmeću požare umjesto da ih gase. Njihov je posao uništiti najnezakonitije stvari, otisnute knjige, zajedno s kućama u kojima ih se skriva. Montag nikad ne preispituje svoj posao, svakodnevno ga obavlja te se nakon toga vraća kući, svom praznom životu i supruzi Mildred, koja dane provodi sa svojom televizijskom obitelji. Vlasti, naime, koriste televizijske programe kako bi potpuno kontrolirale društvo. U tu svrhu svi moraju koristiti isključivo televiziju kako bi se informirali, ali i kako bi živjeli lišeni međuljudskih odnosa. No, Montag će jednog dana upoznati svoju ekscentričnu mladu susjedu, Clarisse, koja će mu otkriti prošlost u kojoj ljudi nisu živjeli u strahu, te sadašnjost u kojoj se na svijet gleda kroz ideje potekle iz knjiga, a ne kroz beskrajan mrmor s televizijskih ekrana...

Napisan još 1953. godine, tada futuristički znanstveno-fantastički roman, “Fahrenheit 451” danas savršeno odgovara stvarnosti. Jer, ponovimo još jednom, Bradburyjeva vizija budućnosti gotovo je proročanska - današnji svijet i onaj o kojem je Bradbury pisao prije toliko godina slični su do mjere koja izaziva nevjericu i šokira. Dakle, dobro došli u društvo zabave i zaborava, gdje su ljudi prepušteni vladavini elita koje ih nesvjesne vode u propast. Ovo jubilarno izdanje “Fahrenheita 451” (naklada Vorto Palabra) prošireno je i dosad neobjavljenom kratkom pričom “Zmaj”. Također, odličnom...