Četiri tisuće oglasa za sezonske radnike objavljeno je u 2022. godini na portalu MojPosao, što je 14 posto više u odnosu na godinu ranije te 28 posto više nego rekordne 2019., ističe se u komentaru istraživanja portala MojPosao, provedenog na više od 500 ispitanika (68 % žena i 32 % muškaraca) različite dobi. Više od tri četvrtine ispitanika (69 %) ima srednju stručnu spremu, ili niže.

Podsjećaju kako je početak prošle godine obilježio veliki rast broja oglasa u turizmu i ugostiteljstvu u odnosu na 2021. Tako je, primjerice u siječnju 2022., zabilježeno 51 posto više oglasa negoli godinu ranije. No, tada su bile na snazi relativno jake protuepidemijske mjere. Kako je godina odmicala taj se rast smanjivao, da bi broj oglasa u svibnju bio manji nego 2021. godine, kada su poslodavci u strahu od epidemije kasnili sa sezonskim zapošljavanjem te su to pokušali nadoknaditi. Smirivanjem situacije i popuštanjem koronamjera, potražnja za sezonskim radnicima 2022. krenula je na vrijeme. Broj oglasa rastao je stalno, sve do prosinca, kada je bilo nešto manje oglasa nego 2021. godine. Najviše ih je bilo u kategoriji turizam i ugostiteljstvo, s više od 10.000 natječaja, za sezonske i nesezonske poslove. To je 17 posto više nego 2021., odnosno 9 posto više od 2019. godine. Na drugom mjestu je kategorija prodaje s 12 posto više oglasa za sezonce.

Najtraženija zanimanja u sezoni bila su konobar, kuhar, trgovac, pomoćni radnik u kuhinji te pomoćni kuhar, a najviše ih se tražilo u Splitsko-dalmatinskoj (31 %), Istarskoj (22 %), Primorsko-goranskoj (23 %) te Zadarskoj (16 %) županiji. Čak 81 posto ispitanika bar jednom je radilo u sezoni. Od onih s tim iskustvom, najveći dio je to radio tijekom školovanja i studiranja da bi popunili budžet (35 %), ili neposredno nakon školovanja i prije pronalaska posla u struci (19 %). Više od četvrtine (28 %) ih je sezonskim poslovima popunjavalo pauzu između stalnih, a isto toliko (28 %) s nadom da će ostati "za stalno". Svaki peti (19 %) kaže da je taj posao "baš po njegovoj mjeri" i odgovara mu takav način rada.

Prednjače poslovi u ugostiteljstvu (63 %), hotelijerstvu s 30 posto i prodaji (21 %). Najmanje ih je radilo u održavanju, sigurnosti ili proizvodnji (14 %). Sezonci dolaze iz raznih krajeva Hrvatske, a u posljednje vrijeme i iz cijelog svijeta, a sigurna primanja (54 %) i smještaj (42 %) od presudne su im važnosti kod odabira poslodavca. Visina plaće je tek na trećem mjestu, a radno vrijeme nešto manje važno. Stjecanje novih znanja i vještina 60 posto ih ističe kao prednost takvog rada, tu je i upoznavanje novih ljudi (50 %) te viša plaća nego kod cjelogodišnjeg zaposlenja (49 %). Više od trećine kao prednost vidi boravak na moru (38 %), a 34 posto to što je posao zanimljiv i atraktivan. Da sezonski posao nema prednosti smatra njih 10 posto. Više od pola ispitanih ograničeno trajanje sezonskog posla vidi kao njegovu najveću manu. Uz to je i mnogo intenzivniji, što kao manu vidi polovina ispitanika. Da bi taj tempo rada trebao biti bolje plaćen smatra ih 43 posto, a preniske plaće navode i kao glavni nedostatak.

Čak 41 posto ispitanika kao manu sezonskog rada navodi nedostatak, ili neadekvatan smještaj. Za svoj sezonski rad u prosjeku mjesečno očekuju minimalno 1231 euro neto, ili 30 posto više nego prethodne godine.