Može li se dogoditi da Europskoj uniji, nastaloj na zajednici ugljena i čelika, presudi razlaz ključnih članica zbog benzina i električne energije i dovede u pitanje sve što se stvaralo sedam desetljeća. To se pitanje nameće nakon što je rasprava o budućnosti motora s unutarnjim izgaranjem prerasla u francusko-njemački rat.

Naime, kako piše Politico, savez zemalja koje podržavaju automobile s motorom s unutarnjim izgaranjem, predvođen Njemačkom, zaoštrio je spor oko europskog zakona koji bi te motore poslao u prošlost nakon 2035., zbog nastojanja da se smanje emisije stakleničkih plinova u prometu. Na sastanku ključnih ministara te skupine zemalja zaključeno je da treba promijeniti pravila koja bi zabranila prodaju novih dizelaša i benzinaca od 2035., što je međutim već prihvatio Europski parlament i o čemu su se načelno dogovorile države članice. Njemački ministar prometa Volker Wissing poručio je da "ne postoji prijedlog (Europske komisije) koji odgovara onome što mi očekujemo i zato još nismo postigli cilj". Francuska, međutim, poručuje da ostaje uz plan EU-a da se 2035. postignu nulte stope emisija iz novih automobila i kombija, s čime se slaže i Španjolska. To su dvije države koje pripadaju među najveće proizvođače automobila u Europi. "Spremni smo se za to boriti jer odgađanje bi bila pogreška u ekološkom smislu, a mislim i ekonomska pogreška", rekao je francuski ministar gospodarstva Bruno Le Maire.

Saveznici Njemačkoj su Italija, Poljska, Bugarska i Češka i zajednički se zauzimaju za to da se rupom u zakonu omogući da automobili mogu koristiti e-goriva, sintetičku i u određenoj mjeri zeleniju alternativu fosilnim gorivima, koja se može koristiti u konvencionalnim motorima s unutarnjim izgaranjem. Dovoljno ih je da blokiraju zakon, u paketu s drugim budućim zakonima o toksičnim emisijama iz automobila pod nazivom Euro 7 te pravilima za učinkovita goriva za kamione. Nije svima toliko stalo do e-goriva kao Nijemcima, rekao je češki ministar prometa Martin Kupka, ali popis zahtjeva za Komisiju obuhvatit će sva tri zakona i bit će poslan narednih dana. Njemačka je, naime, već odbila prvi prijedlog Bruxellesa da se postigne primirje u vezi s ciljem za 2035. Politico je već ranije objavio kako je Komisija spremna predložiti pravnu deklaraciju koja bi stvorila zakonsku rupu za e-goriva tako da se pojačaju neobvezujuće odredbe na marginama dogovorenog teksta o standardima za emisije CO2 iz automobila i kombija od 2035. godine. Politico navodi da Komisija ima malo manevarskog prostora da postigne dogovor budući da je Europski parlament rekao da neće ponovno otvarati konačni tekst dogovoren prošle godine. Prijedlozi da se osnuje radnu skupinu koja bi razmotrila opcije za e-goriva i dogovorila da se zakon ponovno preispita 2026., isto tako nisu bili prihvatljivi. Francusku ne zanima promjena mjere za koju je trebalo gotovo dvije godine teških pregovora. Odugovlačenje plana "nije ekonomski koherentno, industrijski je opasno, nije u našem nacionalnom interesu i povrh svega nije u interesu planeta", rekao je Le Maire.



Pitali smo stručnjaka za energetiku Davora Šterna može li ovaj sukob dovesti do pukotina u EU-u, na što je on odgovorio da vrlo teško bilo što može procijeniti. "Moj stav prema elektrifikaciji voznog parka u svijetu je negativan. Smatram da nemamo uvjete da u deset godina sve automobile prekrojimo u električna vozila, a da to ne izazove nestašicu električne energije, a slijedom toga i porast njezinih cijena", tvrdi Štern.

Predviđa da što se Hrvatske tiče, kada se u cijenu ukalkuliraju sva davanja u fiskalnom dijelu cijene benzina i dizela, električna energija za automobile će drastično poskupiti, a opet je upitno kako će se ona izdvojiti. "Konkretno, električni automobil koji se puni kod kuće koristi kućnu struju po takvoj cijeni koja je sada i subvencionirana. Onaj tko kod nas ima električni automobil sigurno ne treba pomoć. Osim toga i bez te subvencije nije pošteno da netko puni automobil na struju u koju nisu uključena davanja uključena u fiskalnom dijelu cijene goriva", pojašnjava. Drži da infrastruktura nije pripremljena za takve promjene. "Zamislite kada bi se svi uključili u isto vrijeme, struje ne bi bilo u cijeloj državi. To su sve nekakve želje da se pomogne industriji za proizvodnju električnih vozila, da se promijeni nekakva paradigma korištenja automobila. Ovo je energetska revolucija", uvjeren je Štern te smatra da Hrvatska u EU-u treba biti protiv toga. Francuska ustraje na tom zakonu jer je dobro opskrbljena električnom energijom, jer imaju puno nuklearki dok je Njemačka svoje nuklearke zatvorila. Naš sugovornik drži kako je to više ideološki sukob na energetskoj bazi.