Kostarika, zemlja u kojoj su površinski kopovi zabranjeni, postala je vodeća u svijetu u vađenju teških metala poput litija, ali ne iz Zemlje, već iz starih baterija. Tvornica za recikliranje Fortech osnovana je prije gotovo tri desetljeća u gradu Cartagu, 27 kilometara udaljenom od glavnoga grada San Josea, a zaposlenici je nazivaju ‘‘urbanim rudnikom‘‘.

Posljednjih šest godina u glavnom im je fokusu ekstrakcija litija iz punjivih baterija koje se svakodnevno koriste u brojnim elektroničkim uređajima poput mobitela, prijenosnih računala, električnih automobila i solarnih panela.

Godišnje se u svijetu bacaju milijuni baterija. Iako se kućište baterije razgradi u razdoblju od 100 godina, teški otrovni metali koji se nalaze u njoj ne razgrade se nikad. Fortech je pronašao "zlatni rudnik" u ekstrakciji teških metala iz baterija, a našem planetu istodobno pružio pojas za spašavanje.

"Sada znamo da to nije otpad. Znamo da je to resurs koji se može ponovno koristiti", rekao je AFP-u Guillermo Pereia, izvršni direktor Fortecha. "Važno je razbiti paradigme", dodao je 54-godišnji Pereia, koji je sa svojim sinom Franciscom (25) osmislio novu metodu ekstrakcije metala iz potrošenih baterija. "Svijetu je potrebno kružno gospodarstvo koje radije reciklira dragocjene primarne materijale nego što uzima potpuno nove", rekao je.

Rudarenje litija često se provodi u uvjetima koji su štetni za okoliš, radnike i lokalno stanovništvo. No, u Fortechu sav litij dolazi iz 1500 tona potrošenih baterija koje se svake godine bace u Kostariki, pojasnio je projektni menadžer Francisco Pereia. Rabljene baterije skupljaju se u trgovačkim centrima, trgovinama s elektroničkom opremom ili na prodajnim mjestima električnih automobila.

Litij je prozvan ‘‘bijelim zlatom‘‘ ili ‘‘naftom 21. stoljeća‘‘, a posljednjih godina cijena mu je eksplodirala na globalnom tržištu. U studenome 2020. godine vrijednost litija iznosila je 5700 dolara po toni, a u rujnu 2022. vrijednost mu je porasla na 60.500 dolara po toni zbog sve veće proizvodnje električnih automobila.

Ipak postrojenja za proizvodnju litija troše milijune litara vode i mogu biti štetna za okoliš. No kada se litij vadi iz recikliranih baterija izbacuje se samo četvrtina ugljičnog dioksida koji zagrijava planet u odnosu na izravno rudarenje litija, tvrdi Henry Prado, kemičar u Fortechu. Recikliranje spašava planet od onečišćenja okoliša izazvanog "uobičajenom metodom zbrinjavanja" litijevih baterija, koje se najčešće jednostavno odbace, dodao je Henry Prado. Prema podatcima Američkoga kemijskog društva, samo pet posto svih litij-ionskih baterija u svijetu se reciklira.

U Fortechu rabljene baterije odlažu na pokretnu traku koja ih odvozi do drobilice. Na taj način se otpad pretvara u mješavinu kobalta, nikla, mangana i litija, poznatu kao ‘‘crna masa". Ovi metali čine oko 57 posto svake baterije, a ostatak su bakar, aluminij, plastika i željezo, koji se također mogu reciklirati. Fortech nema tehnologiju kojom bi mogli razdvojiti pojedinačne metale iz ‘‘crne mase‘‘, pa je zatim prodaju tvornicama u Europi kako bi dovršile proces i proizvele baterije.

Njemačka agencija za razvoj (GIZ) tvrdi da je Fortech Kostariku pretvorio u ‘’pionira Latinske Amerike za novu procjenu rabljenih baterija od litija’’. H