MARIBOR/KARANAC

Službeno najstarija vinova loza na svijetu, točnije, njezin potomak, stigao je u Baranju.

U subotu je, naime, tijekom prigodne svečanosti na Vojašniškom trgu u Mariboru, u Sloveniji, održana primopredaja cijepa te loze. Primio ga je Matej Perkušić, direktor TZ-a Baranje, a novi će dom imati u dvorištu kušaonice vina i klijeti vinarije Svijetli dvori u Karancu. Oliver Novački, vlasnik Svijetlih dvora, posadit će ga 22. travnja, a do tada će mirovati u posebnim uvjetima.



- Nema sumnje da nam dodjela potomka najstarije vinove loze na svijetu mnogo znači. Ne samo za vinariju Svijetli dvori nego i za sve baranjske vinare. Sve skupa u Baranju će privući još više turista i vinoljubaca. Kako sam obrazložio u zamolbi poslanoj gradonačelniku Maribora, i naziv Baranja dolazi od mađarskih riječi bor (vino) i anya (majka), što znači vinska majka. Taj podatak možda i najbolje govori u prilog tvrdnji da su grožđe i vino već dugo ugrađeni u samu srž Baranje. Više od 1200 hektara vinograda krasi baranjsku ravnicu, i to većina na jedinoj uzvisini, od samo 240 metara - kaže Novački, naglašavajući kako će na dan njezine sadnje prirediti prigodnu svečanost. Budući da je postupak dodjele reznica najstarije loze takav da se preferiraju institucije, u cijelu je priču bio uključen TZ Baranje, koji je posredovao u korespondenciji između Svijetlih dvora, odnosno Udruge vinogradara Baranje, s mariborskim gradskim vlastima i tamošnjim TZ-om.

- Ovo je još jedan primjer odlične suradnje baranjskih vinara i TZ-a. Drago mi je što je potomak najstarije vinove loze na svijetu stigao u Baranju. Dokaz je to da udruga vinara dobro radi, za što zaslužuju svake pohvale - kaže Perkušić, nastavljajući kako je Baranja, kao regija koja je najvjerojatnije i naziv dobila po vinu, pravo mjesto da upravo u njoj bude posađena reznica najstarije loze.

U sve je bio uključen i vrhunski slovenski vinogradar i enolog Ivan Mijošek, dugogodišnji predsjednik Udruge vinogradara iz Rogaške Slatine, inače vitez združenog slovenskog vinarskog reda i konzul Celjskog stola, koji također mora dati odoobrenje za darovanje potomaka stare trte, kako Slovenci nazivaju trs te loze.

- Dodjela se organizira svake godine i ponosan sam što će dio najstarije svjetske loze završiti u Karancu, u kojem sam više puta bio, pa sam i predložio to mjesto, odnosno tamošnjeg vinara, Olivera. Do sada je darovano 99 cjepova stare trte, a ovaj koji će završiti u Karancu je 96. - kaže Mijošek, ističući kako je i on vlasnik jednog od cjepova koji mu je darovan u povodu 200. godišnjice njegova restorana Sonce u Rogaškoj Slatini te da ga je posadio prije tri godine.



Inače, u subotu je dodijeljeno pet reznica, a na svečanosti su, među ostalima, bili predstavnici mariborske gradske vlasti, slovenska Vinska kraljica i brojni drugi. Darovano je pet primjeraka, među kojima su tri završila u Hrvatskoj, a dva u Sloveniji. Osim u Karancu posađeni će biti i u međimurskoj Svetoj Mariji i na Pelješcu, u PZ-u Putniković. Kako ističu organizatori, nakon subotnje primopredaje u Hrvatskoj ih je 11 službeno dodijeljenih, uz pripadajući certifikat, a ostali su završili diljem Europe i svijeta. Najviše u Austriji, ali ima ih i u Pragu, Australiji...

Podsjetimo, starost tamošnjeg trsa modre kavčine utvrđena je 1972. godine znanstvenom metodom inkrementalnog datiranja i brojenja godova. Na temelju sondiranja, profesor Richard Erker izbrojio je godove i otkrio da je riječ o trsu starom najmanje 450 godina. Zbog nekoliko centimetara istrunulog središnjeg dijela trsa nije se točnije mogla utvrditi starost, ali, bez obzira na to, gotovo je sigurno da je posađena krajem srednjeg vijeka, kada su Maribor opsjedali Osmanlije. Nalazi se ispred sadašnje Kuće stare trte (na samo nekoliko metara od rijeke Drave), koja je bila sastavni dio gradskih zidina, a danas je pretvorena u suvremenu vinoteku i muzej vina. Starost trsa dodatno je potvrđena raznim biokemijskim metodama, na osnovi čega je ušla i u Guinnessovu knjigu rekorda...