Iako je prošla godina na području Osječko-baranjske županije protekla bez velikih problema s komarcima, to nikako ne znači da su ti leteći napasnici nestali ili da im se broj zauvijek smanjio.

Lani ih nije bilo zbog dugotrajne suše, objašnjava Hrvoje Bekina, voditelj Službe za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, napominjući kako to za njih ne znači ništa i bude li ove godine došla voda, komarci će se razviti. Prema njegovim riječima, prošle godine na području OBŽ-a nismo imali ni jedan poplavni val Drave i Dunava i gotovo da se može reći kako i nije bilo komaraca. "Tek nešto urbanih komaraca koji se razvijaju u vrtovima i okućnicama. Naši ljudi upravo u tom dijelu mogu mnogo učiniti da, kada krene toplo vrijeme, izlijevaju vodu iz svih posuda u kojima se oni zadržavaju jer će se na taj način smanjiti upravo broj tih urbanih komaraca", tvrdi Bekina.



Sadašnje stanje ocjenjuje mirnim, što je, kaže, i razumljivo za ovo doba godine, no kada zatopli, probudit će se lanjski komarci koji su prezimili u podrumima i šupama i koji će poleći jajašca u dostupne vode.

Županijska služba DDD-a obišla je teren i trenutačno provodi zdravstveni odgoj stanovništva. Obilaze sve jedinice lokalne samouprave na području OBŽ-a, dijele letke i plakate i snimaju mjesta koja bi mogla biti povoljna za razvoj ličinki komaraca. "Obišli smo cijeli teren i on je još uvijek suh, a vodostaji Drave i Dunava su povoljni. Vodostaj Drave je minus 54, a da bi ona poplavila, vodostaj mora biti preko 200, dok je vodostaj Dunava za sada 115, a da bi poplavio i tako stvorio povoljne uvjete za razvoj komaraca mora biti viši od 300. Sve to činimo kako bismo na vrijeme mogli djelovati", rekao je naš sugovornik naglasivši kako je vrlo teško bilo što prognozirati, pa tako i pojavnost komaraca, no drži kako je malo vjerojatno da će se ponoviti prošla godina koja je bila izrazito sušna. Također ističe da su ličinke poplavnih komaraca jako otporne i da mogu izdržati do 10 godina sušnog razdoblja dok im zapravo hladnoća i ne smeta. "Trebalo bi bar mjesec dana biti vrlo niskih temperatura i pitanje je bi li i onda ličinke uginule. Imali smo i puno jačih zima, a onda smo nakon toga imali najezde komaraca. Za razvoj ličinki potrebna je temperatura vode od 10 stupnjeva Celzijevih, što znači da bi temperatura zraka bila znatno viša, a što bi opet dovelo do brzog rasta broja komaraca", kaže Bekina.

Nastavni zavod za javno zdravstvo svake godine šalje prijedloge programa mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti svim jedinicima lokalne samouprave. U tom su programu detaljno opisane sve aktivnosti koje se tiču deratizacije i dezinsekcije odnosno tretmana komaraca. Našim zakonodavstvom o sprječavanju širenja zaraznih bolesti propisano je da svi moraju provoditi mjere, ali nažalost nema sankcija za one koji to ne provode. "Uvijek bude nekoliko općina koje iz nekih razloga ne prihvaćaju i ne provode te programe mjera, no ove godine moram reći da imamo jako dobar odaziv. Čak 40 jedinica lokalne samouprave s područja županije usvojilo je program mjera, što do sada nikada nije bio slučaj. Gradovi i općine počeli su ozbiljno shvaćati važnost kontrole komaraca. Bitno je da svi zajedno radimo jer ako jedna općina ne tretira, oni koji tretiraju zapravo su bacili novac. Naime, kroz nekoliko dana komarci će im doći iz dijelova koji nisu tretirani", upozorava voditelj županijske službe DDD-a.



Naglašava da sada posebnu važnost pridaju monitoringu invazivnih vrsta komaraca. Ističe da se unatrag nekoliko godina na našem području pojavio tigrasti komarac koji svake godine napreduje i širi se. "Tijekom monitoringa koji smo radili 2017. godine njegova je nazočnost bila potvrđena samo na dvije postaje od 18, a monitoringom iz 2021. godine potvrđen je na svim postajama. U samo nekoliko godina proširio se na područje cijelog OBŽ-a. To je vrsta urbanog komarca koja voli male posudice gdje se zadržava voda. Dosta je agresivan i dosadan komarac, aktivan cijelog dana. Jako nam je važno da sada upravo njega držimo pod kontrolom", zaključuje Bekina.

Širenjem invazivnih vrsta komaraca i praćenjem promjena dinamike populacija autohtonih komaraca bavi se Odjel za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i Institut Ruđer Bošković u Zagrebu kroz projekt "Prilagodba mjera kontrole populacije komaraca klimatskim promjenama u Hrvatskoj" koji je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Cilj je projekta stvoriti sustav predviđanja potrebe i načina kontrole i regulacije brojnosti populacija komaraca na cijelom teritoriju RH u kontekstu promjena u okolišu kao posljedica klimatskih promjena. Projekt je nakon Osijeka predstavljen i u Zagrebu gdje je ocijenjeno da su klimatske promjene glavni pokretač širenja invazivnih vrsta komaraca i promjene dinamike autohtonih vrsta. Stoga je nužno prilagoditi mjere i strategije kontrole populacije komaraca, poručili su znanstvenici.

Dr. Branimir Hackenberger Kutuzović s osječkog Sveučilišta istaknuo je da su komarci najopasnije životinje na svijetu. "Prema statistici Svjetske zdravstvene organizacije, od pola milijuna do dva milijuna ljudi godišnje umire od posljedica uboda komarca, to jest od bolesti koje prenose", rekao je.