Od 1. travnja na snagu će stupiti nove Vladine mjere koje bi pučanstvu i gospodarstvu trebale pomoći prevladati krizu prouzročenu poremećajima na tržištu do kojih je došlo zbog pandemije, potresa, a onda i rata u Ukrajini, što je prekinulo opskrbne lance i utjecalo na dramatičan rast cijena energije, u konačnici i na inflaciju. Pomoć bi mogla biti na tragu još uvijek aktualnog paketa jesenskih mjera čija je vrijednost iznosila gotovo 21 milijardu kuna (2,78 milijardi eura), a koji vrijedi do 31. ožujka. Uži Vladin tim, u koji su uključeni resori gospodarstva, financija, prometa, socijale te još neki, dakako i sam premijer Andrej Plenković, prihvatio se posla osmišljavanja novog paketa.

Premijer je sam potvrdio da od 1. travnja ide novi paket mjera u korist građana i gospodarstva, a bit će predstavljen javnosti idućeg tjedna, točnije 16. ožujka. Premijer je javnost podsjetio da je Vlada politikom intervencionizma očuvala radna mjesta, 800.000 radnika u privatnom sektoru dobilo je plaću zahvaljujući intervenciji Vlade u vrijeme koronakrize, 130 poduzeća ostalo je "na nogama", Vlada je rasteretila gospodarstvo od brojnih poreza i davanja, smanjila se stopa PDV-a, regulirale cijene struje, plina i naftnih derivata te drugo. "Mjere će se donijeti na vrijeme, kao što su sve mjere koje smo u protekle tri godine donosili bile pravovremene, sveobuhvatne i primjerene izazovima. Tako ćemo nastaviti i dalje u mjeri u kojoj je to potrebno s obzirom na okolnosti da smo u situaciji da nam je Europska komisija prije nekoliko dana predvidjela gospodarski rast od 6,3 posto BDP-a. Učinili smo i niz napora da zadržimo ekonomski i socijalni standard građana", poručio je Plenković. Na pitanje hoće li iz mjera, odnosno subvencija, biti isključeni oni koji nisu surađivali s Vladom, premijer je rekao kako ne zna ništa o tome!



Inače, još nema informacije kolika bi trebala biti točna vrijednost tog paketa, jer ministar financija Marko Primorac mora izraditi projekciju punjenja proračuna, kao i redovnih izdataka da bi se mogla odrediti ukupna suma koja bi se usmjerila u "preživljavanje" građana i gospodarstva. Neslužbene informacije iz Vlade govore kako je u ovoj fazi jedino izvjesno da će se produžiti mjere koje se odnose na subvencije za električnu energiju. Ta informacija, međutim, ne znači i da će iznosi po kojima se plaćala struja ostati isti, izvještavaju mediji. U Vladinu jesenskom paketu mjera za kućanstva do 1. travnja su se ograničile i cijene plina, no kako s proljećem prestaje sezona grijanja, nije sigurno da će se ta mjera produžiti. Navodno, ne bi trebalo iznenaditi kada bi otpale i druge mjere kojima je Vlada pomagala premostiti troškove grijanja. Izostanak daljnje pomoći Vlade mogli bi osjetiti i oni koji se griju na drva. U jesenskom paketu bila je ograničena i cijena osnovnih prehrambenih proizvoda u koje je padalo ulje, šećer, mlijeko, brašno, cijelo pile, nekoliko vrsta svinjetine, pa se očekuje i taj dio pomoći.

No, kako još dio oko novog paketa mjera pomoći nije definiran, prema nekim informacijama izgleda da se ipak ide u smjeru da većina mjera ipak ostane na snazi, odnosno da se i dalje subvencionira i cijene plina i struje, dok bi umirovljenici i korisnici socijalnih usluga mogli opet dobiti jednokratnu pomoć. Podsjetimo, u jesenskom paketu Vlada je isplatila od 300 do 1100 kuna za korisnike dječjeg doplatka, a umirovljenici su, ovisno o visini mirovina, dobili od 400 do 1200 kuna. Pomoć od 250 kuna mjesečno za tri mjeseca 2022. dobili su i nezaposleni prijavljeni na HZZ-u. Radi ublažavanja posljedica inflacije Vlada je u zadnja tri mjeseca prošle godine jednokratno umirovljenicima isplatila 450 milijuna kuna (59,7 milijuna eura), a iznosi su bili podijeljeni u četiri kategorije, ovisno o visini mirovina. Nezaposlenima se u zadnja tri lanjska mjeseca isplatilo po 200 kuna (33,18 eura). Među važnijim mjerama bila je odluka o povećanju neoporezivih dodataka na plaće. Budući da je ulaskom Hrvatske u eurozonu inflacija nešto stagnirala, ali nipošto nije zaustavljena, moglo bi se očekivati da će Vlada produžiti, ako ne već i povećati ovu mjeru, jer je isplata neoporezivih dodataka na plaću mnogim poslodavcima jedini način da svojim zaposlenicima isplate dodatna sredstva i bar malo ublaže posljedice smanjenja vrijednosti njihovih primanja i pada kupovne moći.

U mjere koje bi se sigurno trebale ponoviti i nakon 1. travnja pripadaju one za poljoprivrednike i ribare. U jesenskom paketu Vlada je za njih bila odvojila potpore od po 100 milijuna kuna (13,27 milijuna eura) za svaku kategoriju. Kako s proljećem dolazi vrijeme većeg intenziteta radova u poljoprivredi, a time i daleko većih troškova, za očekivati je da će Vlada i ovdje biti izdašna. Budu li se u pripremi novog paketa uzeli u obzir parametri koji se odnose na najavljeno poskupljenje hrane u inozemstvu, i to prije svega zbog povećanih troškova proizvodnje u koje se ubraja poskupljenje grijanja plastenika, veće cijene gnojiva itd., bilo bi logično da Vlada od travnja bude izdašnija za poljoprivrednike kako bi utjecala na povećanje domaće proizvodnje koja zbog povoljnijih klimatskih uvjeta mora biti jeftinija te utjecati na smanjenje uvoza hrane.

Nadalje, doznaje se i da najavljeni paket pomoći proračun može izdržati, unatoč možebitnim poteškoćama na koje ukazuju i pojedini ekonomski stručnjaci, a oprezan je i ministar Primorac, koji je izjavio: "U ovakve rasprave više bi trebalo uključivati one koji formiraju cijene. Često su kada dođe do nekakvih poremećaja oči uprte u Vladu, u državu. I to je jasno kada postoje problemi na tržištu, odnosno kada je tržište neučinkovito u alokaciji određenih resursa. Dobro je da država intervenira. Međutim, čini se da smo se pomalo i zaigrali u ovih nekoliko krugova intervencija i od COVID-a, potresa, energetske krize i inflatornih pritisaka. Što god da se dogodi traži se od Vlade da riješi sve probleme. Ono što mene osobno brine, kao osobu koja se prije svega bavi javnim financijama, jest to što se mi praktički iz jedne socijalne države, socijalno-tržišnog gospodarstva pretvaramo sve više u skrbničku državu. Jer ako bilo kome što zasmeta, odmah se pita Vladu kako će ona to riješiti. I Vlada počinje brinuti sad već i za to je li svima toplo, ugodno, imaju li tri obroka dnevno. Mislim da bi trebalo i druge dionike uključiti u ovu raspravu i inzistirati da i oni kažu što su u mogućnosti učiniti kako bi se određena situacija razriješila", rekao je Primorac.

Sve u svemu, pojedini ekonomski analitičari pitaju se koliko je uvođenje novih mjera pomoći dobra ideja, u kontekstu državnog intervencionizma, koji ipak treba imati neke granice? Ekonomski analitičar dr.sc. Petar Vušković ističe da to možda i nije baš najpametnija stvar jer, kako kaže, više nema potreba za državnim intervencionizmom. "Svaki put kada Vlada intervenira moramo znati da trošimo naš novac. Odatle i nešto rezerviraniji stav ministra financija. To se zove odgovornost", kaže Vušković te dodaje: "U protivnom, mogli bismo zaključiti da je upravo emisija državnih obveznica način prikupljanja novca za novi paket mjera. Ne želim to vjerovati, jer Vlada ne može više ništa napraviti u pogledu regulacija cijena od onog što se napravilo". Upitan na koje bi se mjere trebalo najviše orijentirati, ekonomski analitičar kaže da je najbolja mjera "natjerati distributere da ne dižu cijene". "U lancu opskrbe imaju ključnu ulogu. Njihov karakter je merkantilističko oportun. Njima odgovaraju uvjeti viših cijena jer to za njih znači više prihoda koje će proknjižiti. Čini se da pod svaku cijenu nastoje zadržati cijene. To je loše, pogotovo sada kada inflacija blago pada", rekao je Vušković. Dodaje da ako bi Vlada trebala nekome pomoći, neka to budu umirovljenici: "Najbolje je kroz mjere jednokratne pomoći, npr. energetske dodatke. Kada se pomogne umirovljeniku, pomaže se indirektno i njihovoj djeci, odnosno onima koju su radno aktivni na tržištu. Tako se pravedno alocira naš javni novac". Na pitanje može li uopće proračun izdržati još jedan paket mjera, Vušković kaže da može. "Nama je za novi paket potrebno do 100 milijuna eura. Naš je proračun u mnogo boljoj poziciji nego za vrijeme pandemije. S Uskrsom dolazi početak turističke sezone, a s njom i bolje punjenje blagajne. Vjerujem da će sezona biti bolja nego prošle godine", rekao je ekonomski analitičar Vušković.



I dok primjerice iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), iz HGK, kao i iz ekonomskih krugova pozdravljaju najavu Vlade o nastavku mjera za pomoć gospodarstvu te poručuju kako to osigurava stabilnost, što je vitalno za oporavak gospodarstva, s političke pak strane veći dio oporbe i po toj egzistencijalnoj temi svoju raspravu uglavnom svodi na uobičajene napade na premijera i Vladu. Slažu se doduše da treba nastaviti subvencionirati cijene struje i plina, ali da treba na drugačiji način pristupiti kućanstvima, drukčije raspoređivati pomoć, itd. No kad se radi o oporbi, to je ipak neka druga priča...