Objavljeno 5. ožujka, 2023.
Unija za Mediteran (UfM), institucija koja okuplja 27 država EU-a te još 16 s obala Sredozemnog mora, upozorava da se razina mora sve više podiže nanoseći sol na poljoprivredna zemljišta, što bi moglo smanjiti proizvodnju hrane i sigurnosno ugroziti te zemlje.
Sredozemlje je, nakon Arktika, drugo područje na svijetu koje se najbrže zagrijava, velikim dijelom zahvaljujući ispuštanju štetnih plinova. Grammenos Mastrojeni, zamjenik glavnog tajnika UfM-a, kaže da se "razina mora brzo uzdiže". "Nije problem što dolazi više vode na kopno, primjerice u Veneciji, nego što je to slana voda. A ona znači smrt za poljoprivredu", rekao je u primorskom gradu Barceloni, sjedištu UfM-a. Taj Talijan zadužen je za energetiku i klimatske akcije, a kaže da se "40 % poljoprivrede u mediteranskoj regiji odvija uz obalu". "Imamo problem u području delte rijeke Pad, no ozbiljnu prijetnju predstavlja potencijalna salinizacija delte Nila u Egiptu, što bi moglo ugroziti sigurnost te velike zemlje", kaže Mastrojeni. Posljedično bi iz Egipta, zemlje na sjeveru Afrike sa 102 milijuna stanovnika, mogle krenuti migracije gladnih i osiromašenih prema Europi. "Moji preci Rimljani znali su reći: Želiš li dominirati nekime, trebaš ga pobijediti u borbi. Ali ako nikada više ne želiš čuti za njega, moraš razasuti sol po njegovim poljima", ističe.
U studenome je bio u Egiptu na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama, gdje je Mediteran prvi put imao paviljon kako bi upozorio na probleme. "Dosad su mediteranske zemlje bile podijeljene u pregovorima o klimatskim promjenama, no ovaj put smo se okupili da riješimo zajedničke probleme jer je Mediteran u opasnosti", dodaje Mastrojeni. Mediteran je, kaže, "mjesto bogatih i siromašnih ljudi". "Ako se njime ne upravlja dobro, može postati poprište sukoba. Moramo stoga udružiti snage kako bismo eliminirali uzroke. Treba zaštititi i revitalizirati prirodu", dodao je, naglasivši da se mediteranske zemlje moraju prilagoditi novim okolnostima. "Za 15 godina južna Europa imat će klimu sličnu onoj sjevera Afrike u zadnjih 4000 godina. Tko ima tehnologiju i znanje o tome kako se baviti poljoprivredom u takvim uvjetima?", rekao je, istaknuvši da je stoga nužna suradnja sjevera i juga Mediterana.
Kada vidi zanimljiv projekt UfM nastoji okupiti financijere, industrijalce, političare i socijalne partnere kako bi on zaživio. Tako je nastalo veće područje vjetroelektrana u Jordanu. “Mi možemo posjesti sve strane za isti stol. A to onda dobro funkcionira”, zaključio je Mastrojeni.
H
VELIK POTENCIJAL ZA ENERGIJU IZ VJETRA
O klimatskim promjenama raspravljat će se 19. svibnja, u Šibeniku, na 3. Mediteranskom poljoprivrednom forumu (AGROMED), u organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije. “Hrvatska je jedna od zemalja koja će osjetiti značajne posljedice utjecaja klimatskih promjena”, kaže politolog Vedran Obućina, voditelj foruma. “Povećanje razine mora već je vidljivo prilikom juga i nevera. Kvaliteta zemlje pada, suše su sve duže i češće, a rijetki krški izvori vode pod sve većim su pritiskom i eksploatacijom. Poljoprivreda vapi za sustavnim navodnjavanjem i održivosti”, ističe. Mastrojeni je pak posljednji put posjetio RH 2020., u Splitu, kada je sudjelovao na Međunarodnom energetskom forumu o energetskoj sigurnosti na Mediteranu. “Osjećam se pomalo krivim. Jako smo zatrpani, a iz Hrvatske dolaze važni pozivi za intervencijom u obnovljivu energiju. Jedan od prioriteta je napraviti nešto konkretno”, kaže. Ističe da je “potencijal Balkana u proizvodnji energije putem vjetra velik i treba ga razviti”.