Nije tajna da je san važan za cjelokupno zdravlje, ali nedostatak sna može imati velike posljedice na srce, jer ljudi s nesanicom imaju veću vjerojatnost da će doživjeti srčani udar, pokazuje nova studija. Nesanica je najčešći poremećaj spavanja u SAD-u. Velika analiza podataka prethodno objavljenih istraživanja sugerira da je potencijalna povezanost između nesanice i rizika od srčanog udara najjača kod žena. Gotovo svatko iskusi nesanicu u nekom trenutku svog života. Procjena je da svaka druga odrasla osoba to doživi u nekom trenutku svog života, možda kratkoročno zbog stresnih trenutaka. Znanstvenici su definirali nesanicu kao poremećaj spavanja s tri glavna simptoma: pacijent teško utone u san, ima poteškoća tijekom spavanja i prerano se budi te ne može ponovno zaspati.

Analiza je obuhvatila podatke prikupljene od 1,18 milijuna odraslih osoba u SAD-u, Velikoj Britaniji, Norveškoj, Njemačkoj, Tajvanu i Kini tijekom više od 11 godina. Znanstvenici su otkrili da su oni s nesanicom imali 1,69 puta veću vjerojatnost da će doživjeti srčani udar nego ljudi bez nesanice. Broj srčanih udara i dalje je bio relativno nizak - javljao se u oko 1,6 posto ljudi s nesanicom i 1,2 posto onih bez. Studija je također otkrila povezanost između povećanog rizika od srčanog udara i koliko dugo je sudionik spavao svake noći. Oni koji su spavali pet sati ili manje imali su najveću povezanost s rizikom od srčanog udara te 1,56 puta veću vjerojatnost da će doživjeti srčani udar od ljudi koji su spavali sedam ili osam sati. Duže trajanje sna nije uvijek štitilo. Studija je pokazala da ljudi koji spavaju šest sati noću imaju manji rizik od srčanog udara od onih koji spavaju devet sati ili više. Mnoge su studije pokazale da je magični broj za nas između sedam i osam sati sna. Očito postoji varijabilnost za sve, ali previše sna rijetko je problem. Povećani rizik od srčanog udara među osobama s nesanicom postojao je bez obzira na dob ili spol.

Postoji nekoliko načina na koje nedostatak sna može stvoriti veći rizik od srčanog udara. Hormon kortizol, odgovoran za regulaciju odgovora tijela na stres, u središtu je problema. Ako su razine previsoke, to će povisiti tjelesni krvni tlak. Kad osoba dobro spava, krvni tlak noću pada. Ako imate problema sa spavanjem, onda je vaš krvni tlak povišen noću. Viši krvni tlak noću izazvan neravnotežom kortizola jedan je od potencijalnih puteva do povećanog rizika od srčanih bolesti.

Kako bi se izbjegla nesanica, preporučuje se da se liježe i ustaje u isto vrijeme, uključujući i neradne dane, da u spavaćoj sobi bude ugodna temperatura, te da je bez buke i zamračena, da se iz nje uklone računala, televizori i pametni telefoni, da se izbjegavaju veliki obroci, kava i alkohol prije spavanja.