Regija
ZBOG PREKOMJERNE POPULACIJE

Cijele veljače pojačan je lov na čaglja i lisicu
Objavljeno 8. veljače, 2023.
Ovdje nemaju prirodne neprijatelje (medvjeda, vuka), čine veliku štetu, čagalj često napada telad staru nekoliko dana
ĐAKOVO - Protekle nedjelje započeo je pojačani lov na čaglja i lisicu, čija se populacija razmnožila u Đakovštini, kao i drugdje u Hrvatskoj.

Brojno stanje povećava im se posljednjih godina, ima ih posvuda, u lovištima, no populacija im je posebno eskalirala u nenaseljenim i slabo naseljenim područjima te ondje gdje je dosta neobrađenih površina.

- Tu se povlače unutra u čoporima, i postaju opasni. Ima ih sa svih strana kod nas, u pitanju su i sela i Đakovo, u lovištu. Čagalj ne dolazi do kuća, no pravi štetu i pomaknuo je lisicu bliže kućama, jer ga se lisica boji - kaže predsjednik Lovačkog društva Jelen Đakovo Miroslav Galić.

Čagalj na ovim područjima nema svog prirodnog neprijatelja, predatora - a to su kod nas medvjed i vuk. Uvukao se ondje gdje ima šuma i divljači i tu više lovi.

- Čagalj zasad ne prenosi neku bolest, ali uništava mnogo mlade divljači, sve do srne. Nasrće na lanad, mlade zečeve i dr. - kažne Galić.

Pojačani lov na čaglja i lisicu trajat će sve do kraja veljače, a u njemu sudjeluju uglavnom sva lovačka društva s područja Đakovštine, koja ih ima 22.

- U lovu bude po petnaestak lovaca svakog društva, a bude i pojedinačnih izlazaka na čekanje, kako tko ima vremena - dodaje predsjednik đakovačkog Jelena.

Odstrijeljene čagljeve i lisice predaje se Veterinarskoj stanici na zdravstveni pregled, da se prati populacija i njezino zdravlje. I prve nedjelje pojačanog lova đakovački lovci vratili su se s odstrelom. Galić kaže kako je trend pada broja lovaca i pristupanja novih članova lovstvu zaustavljen, da mladi ponovno pristupaju društvima s pozdravom "dobra kob", a da je smanjenje lovaca bila periodična pojava na koju je bio utjecao i odlazak mladih zbog traženja (bolje plaćenog) posla u inozemstvo.

U Veterinarskoj stanici Đakovo pozdravljaju pojačani lov na čaglja i lisicu jer se, potvrđuje i njezin direktor Ante Strmotić, njihova populacija prekomjerno raširila, a česti su i napadi čaglja na telad od nekoliko dana.

- Lovci nam donose na pregled čagljeve i lisice iz odstrela – na pregled na bjesnoću i dr., no svojevremeno je bila akcija oralnog cijepljenja na bjesnoću iz zrakoplova i ona je u Hrvatskoj već duže vrijeme iskorijenjena. Dosad su nalazi pregledanih životinja zadovoljavajući, nema nekih novih zaraznih bolesti. Čagalj se spušta iz šuma i izlazi van, na polja, pogotovo u krajevima s neobrađenim površinama, no to nije samo problem ovdje nego i drugdje u Hrvatskoj.

Velik je broj jedinki, populacija se jako razmnožila i imamo problem približavanja kućama, kaže direktor Veterinarske stanice Đakovo Strmotić.

Suzana Župan
Problem su i brzina i velika migracija
Ante Strmotić ističe problem velike zapuštenosti površina, zemlje, šumaraka, kanala, što pogoduje razmnožavanju populacije čaglja i lisice. Tu je, nastavlja Strmotić, i njihova veličina, brzina i mogućnost velike migracije. Sve to pogoduje problemu velikog razmnožavanja ovih životinja. “Rješenje je i da država sufinancira lovačka društva s područja cijele Hrvatske većim iznosima u njihovim naporima da se ova prekomjerna populacija stavi u manje okvire, pod kontrolu”, kaže Strmotić.

Miroslav Galić

predsjednik LD-a Jelen

Svakog odstrijeljenog čaglja i lisicu dajemo u Veterinarsku stanicu Đakovo na zdravstveni pregled, a zbog praćenja zdravstvenog stanja i praćenja populacije.

Možda ste propustili...

SKUPŠTINA UDVDR-A DONJI MIHOLJAC

Članstvo udruge raste, no nema mlađih članova

OPĆINA: OBAVIJEST, OPOMENA PA KAZNA

Za zapuštene okućnice kazne od 300 do 1300 €

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PEDAGOŠKI ŠUMSKI CENTAR

Mjesto za šumske radoznalce
- jedinstveno u Hrvatskoj

2

NA VIJEĆU UZ DAN OPĆINE PETRIJEVCI I O NOVIM PROJEKTIMA

Priključci na odvodnju za građane će biti besplatni

3

BELOMANASTIRSKO GRADSKO VIJEĆE

Novim stadionom upravljat će Zajednica športskih udruga