Ustavni sud ukinuo je Zakon o izbornim jedinicama, koji prestaje vrijediti 1. listopada ove godine do kada bi Hrvatski sabor trebao osigurati provedbu ustavnog jamstva jednakog biračkog prava. Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović pozvao je zakonodavce da što prije osiguraju Ustavom zajamčenu jednakost biračkog prava i urede pitanje izbornih jedinica.
Utjecaj na ishod
Ustavni sud u sažetku navodi da je u ovoj odluci pošao od svoje dosadašnje prakse, tj. načelnih stajališta izrečenih u prosincu 2010. i rujnu 2015. godine. Ističući da od prvog upozorenja 2010. do sada Sabor nije ispunio svoju pozitivnu obvezu kroz intervencije u izborno zakonodavstvo, navode da "razumijevanje i povjerenje ne mogu biti takvi da u pitanje dovedu temeljno pravo općeg i jednakog biračkog prava".
Utvrdili su da utvrđene razlike u broju birača između velikog broja izbornih jedinica, koje su prisutne kroz dugo razdoblje, dovode u sumnju demokratski karakter izbora, s obzirom na očito odstupanje od supstancijalnog aspekta jamstva jednakog i općeg biračkog prava iz članka 45. Ustava. Štoviše, opseg odstupanja upućuje na visoku vjerojatnost izravnog i neposrednog utjecaja na konačni ishod izbornog postupka ako bi on bio proveden prema postojećim zakonskim odredbama, izvijestio je sud. Suočen s tim, Ustavni sud zaključio je da trenutni izborni sustav temeljen na 10 izbornih jedinica značajno odstupa od načela jednakog biračkog prava, koji jamči jednaku glasačku moć svakog birača, odnosno težinu svakog glasa. Ističu da Ustavni sud od 2010. upozorava na potrebu izmjene propisa, jer su neke izborne jedinice na parlamentarnim izborima već tada kršile zakonski uvjet da broj birača ne smije odstupati od prosjeka za više od 5 %. No ni jedan saziv Sabora s tim u vezi nije ništa poduzeo, a rezultati posljednjeg popisa pokazali su da su se ta odstupanja povećala do razine koja bi u pitanje mogla dovesti ustavnost idućih izbora. Upitan jesu li mogli intervenirati ranije, Šeparović kaže da tijekom svih dosadašnjih izbora ni jedan kandidat ili stranka nisu sudu podnijeli žalbu u kojoj su dokazivali da su zbog toga izgubili izbore. Kazao je da, uz donošenje novog zakona, podatci iz registra birača moraju biti usklađeni sa stvarnim stanjem, dodajući da, pritom, ne pozivaju na hajke ni "da se neki brišu". Kaže da je Ustavni sud odlučio, uz izdvojeno mišljenje suca Miroslava Šumanovića, ukinuti sporni zakon umjesto da Sabor opet upozorava izvješćem. Razlog za to je duljina proteka vremena u kojemu Sabor nije ispunio raniju obvezu, ali i povećanje jaza u broju birača u nekim izbornim jedinicama.
Jedan od mogućih prikaza kako bi se moglo zadovoljiti da izborne jedinice nemaju odstupanje veće od 5 % u broju birača u studenome 2022. iznio je i prof. dr. Nenad Pokos, znanstveni savjetnik Instituta Ivo Pilar.
Pokosovo rješenje
"Samo sam prikazao da, ako ostane 10 izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika, kako bi to moglo izgledati kada bi se mijenjale granice jedinica, a da se ostvari podjednak broj punoljetnih stanovnika u njima. Ne mogu reći koje je rješenje najbolje, taj ili Gongov prijedlog sa šest izbornih jedinica ili pak onaj s Hrvatskom kao jednom izbornom jedinicom. Prema mom prikazu, dvije bi slavonske izborne jedinice, 4. i 5., morale ići znatno prema zapadu. Peta jedinica išla bi do Daruvara i Pakraca, a četvrta do Koprivnice. Te dvije jedinice ne bi mogle obuhvaćati samo Slavoniju i Baranju da bi svaki glas birača bio jednako vrijedan i da bi odstupanje bilo manje od 5 %. To nije moj prijedlog, ja sam samo formirao izborne jedinice prema broju punoljetnih stanovnika", kaže.
Pokos kaže kako je najkritičnija izborna jedinica ona u kojoj je Lika, zbog velike depopulacije. "Kada Lika i Gorski kotar ne bi ušli u Zagrebačku županiju, onda bi zajedno s Karlovačkom i Sisačko-moslavačkom te najsjevernijim dijelom Dalmacije tvorile 7. izbornu jedinicu. Tu bi onda pripadali i otoci Krk, Rab, Pag i Vir, te Starigrad-Paklenica i Gračac, jer sam Zadarsku županiju morao ‘presjeći‘ na sjeveru, kada sam došao do određenog broja stanovnika. Imamo takav oblik države da ne možete puno kombinirati. Ako krenete od juga i Dubrovačko-neretvanske županije, morate završiti negdje kod Splita i onda sa sljedećom jedinicom negdje iznad Zadra. Ako krećete od Istre, s tom jedinicom morate završiti u Rijeci, a tu su i Cres i Lošinj", ističe.
Kaže da je rješenje sa 7. izbornom jedinicom, koja ide od Sisačko-moslavačke županije do otoka, nekima zasmetalo. "No takav je oblik teritorija RH, a velika je depopulacija u Lici i Gorskom kotaru. Po tom rješenju razlika u broju stanovnika u izbornim jedinicama ne prelazi nigdje 1,7 %. Samo sam išao za tim da svaka jedinica ima podjednak broj stanovnika i da to geografski ima neku logiku", pojašnjava Pokos.
Igor Bošnjak
PALIĆ: BILO BI DOBRO POSTIĆI KONSENZUS
Osječki ustavni stručnjak Mato Palić također kaže kako je ova odluka Ustavnog suda očekivana. “Ovakve situacije, kada Ustavni sud samoinicijativno ukine neki zakon, događaju se iznimno rijetko, no riječ je o razumnoj reakciji. Oni su bili jako strpljivi i obzirni prema Saboru, međutim vidjeli su da to strpljenje ne postiže nikakav efekt”, ističe. Podsjeća kako su u tom razdoblju na vlasti bile različite političke opcije - HDZ i SDP - stoga su, kaže, zaključili da nijedni ne žele reagirati, pa su napravili ozbiljan i konkretan rez i prisilili zastupnike da donesu novi zakon. “Sabor ima više nego dovoljno vremena za donošenje novog zakona. Što se tiče mogućih rješenja, varijantom da bi cijela Hrvatska bila kao jedna izborna jedinica trajno bi se riješilo problem jednakog biračkog prava jer bi svaki glas vrijedio jednako. S druge strane, ako će se ići na varijantu izbornih jedinica, zakonom bi trebalo propisati delimitaciju - da državno tijelo, poput DIP-a, periodično provjerava broj birača u izbornim jedinicama i sugerira njihovo prekrajanje ako dođe do promjena”, kaže Palić. On smatra da izborne jedinice trebaju biti homogena područja, kako se ne bi opet razbijale logične i prirodne cjeline u različite izborne jedinice, kao što je to slučaj s Gradom Zagrebom. Ističe da je za donošenje novog Zakona o izbornim jedinicama, s obzirom na to da je to organski zakon, dovoljna većina od 76 zastupnika, no bilo bi dobro da se postigne konsenzus između vladajućih i većeg dijela opozicije.
Miroslav Šeparović
predsjednik Ustavnog suda
PREPORUČUJEM DA NE ČEKAJU ROK, VEĆ DA TO BUDE ŠTO PRIJE
Upitan što bi bilo da do izbora dođe prije donošenja novog zakona, Šeparović je kazao da bi o tome računa morali voditi zakonodavac, a vjerojatno i Ustavni sud. ‘’Zakon je formalno na snazi do 1. listopada. Izbori bi se mogli normalno provesti, međutim proveli bi se po zakonu za koji je Ustavni sud utvrdio da je neustavan. Prema tome, oni bi se mogli formalno provesti, ali je pitanje što bi Ustavni sud odlučio u eventualnim izbornim sporovima u povodu žalbi pojedinih kandidata, političara, stranaka”, kazao je. Njegova je preporuka zakonodavstvu da ne čeka 1. listopada, već da donese Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Sabora što prije. Na pitanje bi li Ustavni sud mogao sudjelovati u donošenju zakona, kaže da je sucima tog suda to zabranjeno - ne smiju imati ni savjetodavnu ulogu. “Zakonodavac je slobodan donijeti zakon, a mi ćemo ga kontrolirati”, ističe.
Ivan Malenica
ministar pravosuđa i uprave
VJEROJATNO ĆE TO BITI NEKI OD MODELA KOJI SU VEĆ BILI U JAVNOSTI
”Sukladno odluci Ministarstvo pravosuđa i uprave krenut će s pripremama izmjena Zakona o izbornim jedinicama poštujući stav i mišljenje Ustavnog suda koje još trebamo analizirati. U idućem razdoblju donijet ćemo izmjene i dopune zakona”, rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica nakon sastanka stranaka vladajuće koalicije. Dodao je da će se u idućem razdoblju intenzivirati razgovori u vezi s izbornim modelom, odnosno modelom izbornih jedinica, poštujući odluku Ustavnoga suda. Ti se modeli kreću, rekao je, od razmjernog broja zastupnika po izbornim jedinicama do modela kreiranja novih granica izbornih jedinica. “Tako da će vjerojatno neki od tih modela, koji su bili u javnosti, biti model s kojim ćemo ići na sljedeće parlamentarne izbore”, rekao je, ponovivši da će izmjene biti gotove u roku kako bi ih Sabor izglasao do 1. listopada.
Grbin: Bitan je broj birača
Peđa Grbin (SDP) kaže da je odluka Ustavnog suda očekivana te da je nakon objave rezultata popisa stanovništva postalo posve jasno kolika je razlika u broju ljudi u pojedinoj izbornoj jedinici. “Situacija da pravo glasa vrijedi trećinu više u jednom dijelu Hrvatske od drugog je neprihvatljiva. Čim je to objavljeno, SDP je izišao s prijedlogom koji je trebao urediti da pravo glasa svagdje u RH vrijedi isto i da se osigura da se više ne dovedemo u situaciju da se podjela izbornih jedinica izuzme iz odlučivanja Sabora i prepusti DIP-u”, rekao je, dodajući da je bitan isključivo broj birača koji negdje žive, a ne odgovara li to nekoj stranci više. H
Benčić: Glas mora vrijediti isto
Sandra Benčić (ZLB) pozdravlja ukidanje zakona. “Novi zakon morao bi osigurati da biračko pravo jednako vrijedi u svakoj izbornoj jedinici. Ne možemo više imati ovakva odstupanja kao do sada, gdje je, primjerice, glas u 4. izbornoj jedinici vrijedio i nekoliko puta više”, rekla je. Kaže da se u novom zakonu izborne jedinice moraju krojiti u skladu s geografskim područjima, odnosno administrativno-upravnim jedinicama. “Nema više cijepanja Zagreba na četiri izborne jedinice ni cjepkanja svih drugih urbanih sredina samo zato da bi HDZ umanjio utjecaj urbanih sredina koje generalno glasaju protiv njih. Bez toga zakon ne može biti u skladu s Ustavom”, ističe. H
Gardašević: Nerazmjer traje od 2007. godine
Profesor s Katedre za ustavno pravo Đorđe Gardašević pozdravlja odluku o ukidanju Zakona o izbornim jedinicama, koji je bio neustavan još 2010., kada je Ustavni sud prvi put upozorio na nerazmjer u broju birača, a taj nerazmjer seže još od 2007. godine. “To je učinjeno sada jer je nerazmjer prešao sve granice prihvatljivog”, kaže Gardašević, dodajući kako podatci o tome po izbornim jedinicama pokazuju velike diskrepancije, kao i nerazmjer broja birača po popisu stanovnika iz 2021. i broja birača iz registra. “Očekivano, bit će promjena vezanih uz registar birača, ali i nove definicije izbornih jedinica i broja zastupnika koji se u njima biraju”, smatra. H