Objavljeno 7. veljače, 2023.
U mandatu jedinog kandidata je niz skandala koji su nanijeli štetu pravosuđu
Nakon što je 21. prosinca prošle godine predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Radovan Dobronić, na temelju svojih ovlasti, donio odluku o imenovanju suca istrage i glasnogovornika Županijskog suda u Osijeku Miroslava Rošca vršiteljem dužnosti predsjednika Županijskog suda u Osijeku, za očekivati je bilo da će tadašnji natječaj za čelnika tog suda biti poništen te raspisan novi.
Bez pozitivne ocjene
Podsjetimo, naime, da je Dobronić odluku o imenovanju v. d. predsjednika osječkog Županijskog suda donio s obzirom na to da Državno sudbeno vijeće do toga datuma nije donijelo odluku o izboru kandidata za predsjednika Županijskog suda u Osijeku. Iako se znalo da tada aktualnom predsjedniku Zvonku Vrbanu istječe mandat, a natječaj za predsjednika četvrtog po veličini i značaju županijskog suda u Hrvatskoj bio je uredno i na vrijeme raspisan te je na njega pristigla samo jedna kandidatura, i to upravo dotadašnjeg predsjednika, Državno sudbeno vijeće o njoj nije uopće raspravljalo. Iz toga se dalo naslutiti kako predsjednik Vrhovnog suda nije dao pozitivnu ocjenu Vrbanovoj kandidaturi, a što je dodatno potkrijepila i činjenica da DSV nije obavio tada uobičajeni razgovor s kandidatom za predsjednika.
Očekivalo se također i poništenje postojećeg natječaja za izbor predsjednika Županijskog suda u Osijeku, što se, međutim, nije dogodilo, a DSV je na svojoj službenoj mrežnoj stranici za 9. veljače ove godine nedavno najavio održavanje svoje 88. sjednice na čijem su dnevnom redu, između ostaloga, najavljene i točke "Provođenje razgovora s kandidatima za predsjednika Županijskog suda u Osijeku" i "Imenovanje predsjednika Županijskog suda u Osijeku". S obzirom na to da je i dalje na snazi natječaj na kojemu je za predsjednika Županijskog suda u Osijeku pristigla samo jedna prijava, i to ona Zvonka Vrbana, logično je da će se na sjednici DSV-a razgovarati upravo s njim. To, dakako, ne znači da će Vrban, kao jedini kandidat, automatski dobiti još jedan četverogodišnji mandat jer postoji mogućnost da se s time ne složi većina članova DSV-a te bi tek u tom slučaju došlo do poništenja natječaja i u dogledno vrijeme raspisivanja novog.
Iz osječkih pravosudnih krugova pristižu različite informacije. Jedne kažu da je Vrban i sam svjestan kako neće dobiti potrebnu većinu, dok se s druge strane govori da je siguran u reizbor i novi četverogodišnji mandat na čelu osječkog Županijskog suda.
Stegovni postupak
S obzirom na to da treće varijante nema, a ako i postoji, o njoj nitko ne govori, kakav će biti izbor članova DSV-a doznat će se u četvrtak nakon sjednice. No za očekivati je da će se prilikom donošenja konačne odluke uzeti u obzir kako je upravo u mandatu jedinog kandidata za vodstvo osječkog suda došlo do nebrojenih skandala koji, međutim, nisu nanijeli štetu samo ugledu osječkog suda, već i cjelokupnom hrvatskom pravosuđu. U više je navrata objavljivani su u hrvatskim medijima tekstovi o brojnim Vrbanovim izvansudskim poslovnim aktivnostima upitno spojivim sa sudačkom dužnosti, na što je on odgovarao nebrojenim tužbama zbog kojih je od Udruženja protiv SLAPP tužbi u Europi (CASE) proglašen najvećim pravosudnim "bullyjem" (nasilnikom) u Europi.
Ipak, najpoznatiji među skandalima iz prethodnog mandata je uhićenje trojice sudaca u lipnju 2021. godine zbog sumnji da su od bivšeg čelnika NK-a Dinamo Zdravka Mamića primali mito. Uhićeni su osječki suci Zvonko Vekić, Darko Krušlin i Ante Kvesić, nakon čega su prva dvojica razriješena, a treći je privremeno udaljen sa sudačke dužnosti. Ubrzo se očekuje i podizanje optužnice protiv njih. Javnost je nakon uhićenja očekivala da će i tadašnji predsjednik suda Zvonko Vrban podnijeti ostavku i staviti svoj mandat na raspolaganje predsjedniku Vrhovnog suda. Ne samo da to Vrban nije učinio, već je svojom odlukom da dvojicu sudaca suspendira, a trećega, Kvesića ne, iako su Mamićeve optužbe podjednako teretile svu trojicu, iznenadio stručnu javnost. Tada je i suspendirani sudac Krušlin najavio da će pred DSV-om, Vrhovnim sudom i Ministarstvom pravosuđa inicirati pokretanje stegovnog postupka protiv Vrbana. Njegove kolege suci odgovornost aktualnog predsjednika suda tada su vidjeli i u činjenici da deset godina na Županijskom sudu u Osijeku nije rađena sigurnosna provjera.
Podsjetimo i da je Vrban na listi sudaca za prvostupanjska vijeća Suda časti pri HGK-u iako za to nije dobio odobrenje DSV-a. Ono je, naime, potrebno kako bi sudac mogao obavljati određene službe ili poslove izvan suda na kojemu radi.
Tomislav Prusina
PRITISCI I SLUČAJ ZA ISTRAGU USKOKA
Najsvježija afera iz Vrbanova mandata dogodila se sredinom prošle godine nakon što je predsjednica Općinskog suda u Osijeku Zrinka Šeks-Poštić obavijestila ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenicu, predsjednika Vrhovnog suda i ostala nadležna tijela o njegovim pokušajima da utječe na odluke sudaca Općinskog suda. Tim se slučajem pozabavio i Uskok, budući da su, uz četvero sudaca Općinskog suda u Osijeku, ispitana i trojica profesora s Pravnog fakulteta u Osijeku. Kada je riječ o sudcima, tu se radilo o pokušaju pritisaka koji bi se mogli okarakterizirati i kao trgovanje utjecajem. Kako je tada navodio Telegram, od profesora Pravnog fakulteta Vrban je, navodno, pokušao utjecati na dobivanje statusa docenta jednog poznatog zagrebačkog suca. Zanimljivo da je predsjednik Vrhovnog suda, u povodu stegovne prijave protiv Zvonka Vrbana, odlučio ne pokrenuti stegovni postupak jer je utvrdio da u njegovu postupanju nije bilo zloupotrebe ovlasti kao predsjednika suda, već je “obavljao posao nadzora kao više tijelo sudske uprave”. U kojoj je fazi USKOK-ova istraga nema poznatih informacija.
ZAŠTO NIJE BILO SIGURNOSNE PROVJERE
”Meni je to nevjerojatno”, naglasio je sudac Visokog kaznenog suda Ivan Turudić na činjenicu da nije bilo sigurnosne provjere, napominjući kako predsjednik suda od SOA-e to mora zatražiti. Tada je Turudić rekao da je prije uhićenja sudaca u dobroj namjeri pitao Vrbana “je li istina da se osječki suci druže s osumnjičenim Zdravkom Mamićem i drugim osobama vezanim uz cijeli taj pravosudni postupak”. “On je rekao da to nije istina i onda je zlonamjerno naveo taj naš privatni razgovor u iskazu”, opisao je Turudić. Priča oko netraženja sigurnosne provjere povezuje se s Krušlinovom najavom pokretanja stegovnog postupka protiv Vrbana. Smatralo se tada da bi na vidjelo mogla izaći i Vrbanova povezanost s osobom koja je bila pod tajnim mjerama Uskoka. Prema dokumentima Uskoka, kontaktirao je s osobama osumnjičenima za trgovinu informacijama o slučajevima suđenja za niz kaznenih djela, od pranja do primanja i davanja mita, koji je s osječkog premješten na zagrebački sud.