Objavljeno 7. veljače, 2023.
Predrasuda je sve manje, građani češće prijavljuju diskriminaciju i bolje ju znaju prepoznati, ali ih i najviše dosad kaže da su bili diskriminirani. Najvažniji su to zaključci iz istraživanja o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije koje je proveo Ipsos za ured pučke pravobraniteljice, a u ponedjeljak predstavila pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
U njemu je 28 posto građana reklo da je bilo diskriminirano u posljednjih pet godina, što je nešto više nego u istraživanju iz 2016., kad je to reklo 25 posto građana. Kako ističu iz ureda pučke pravobraniteljice, porast može značiti da je diskriminacija raširenija nego ranije, ali i da se češće prepoznaje. U prilog pozitivnog smjera govori porast broja onih koji točno opisuju diskriminaciju i kažu da je to različito postupanje prema nekome na osnovi neke osobine, što je blisko opisu iz Zakona o suzbijanju diskriminacije.
Među onima koji su bili diskriminirani tek je 40 posto njih nešto i poduzelo. To je više nego 2016. kad ih je reagiralo 32 posto, ali i dalje znači da najveći broj građana, njih 60 posto, diskriminaciju nije prijavilo. Među onima koji su nešto poduzeli, najviše ih je dalo otkaz ili otišlo u mirovinu (18 posto), podnijelo privatnu tužbu (17 posto) ili su se obratili nadređenima (14 posto) ili nekom drugom iz organizacije (13 posto). Oni koji nisu reagirali na diskriminaciju kažu da se time ništa ne bi promijenilo (52 posto), da bi postupak bio prekompliciran, dugotrajan i skup (21 posto) ili da bi im se situacija još i pogoršala (20 posto).
Pozitivne promjene vidljive su i kod predrasuda, koje su manje prisutne nego prije, posebno prema azilantima, osobama s duševnim smetnjama, LGBTIQ osobama i starijima. S druge strane, prisutni su i negativni trendovi, pa se tako 55 posto ispitanika slaže s tvrdnjom da većina Roma živi od socijalne pomoći i ne želi raditi, dok je 2016. to smatralo 48 posto ispitanika. Porastao je i broj onih koji podržavaju stereotipni stav o nejednakosti žena i muškaraca u društvu zbog toga što nisu jednaki "po prirodi" – sada to smatra četvrtina, dok je ranije to smatrala petina ispitanih. Građani upravo Rome smatraju najdiskriminiranijima (18 posto), a zatim LGBTIQ osobe (16 posto), osobe s invaliditetom (10 posto), žene (9 posto) i siromašne (9 posto). Također, i dalje smatraju da je diskriminacija najzastupljenija u radu i kod zapošljavanja, kao i u dosadašnjim istraživanjima, a isto svake godine pokazuju i pritužbe koje građani šalju pučkoj pravobraniteljici.
Tena Šimonović Einwalter zaključila je kako ovi rezultati pokazuju da je, između ostalog, potrebno snažnije osvještavati, informirati i obrazovati građane o diskriminaciji. Profesorica s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Snježana Vasiljević, posebna savjetnica potpredsjednice Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava, rekla je da se rezultati ovog istraživanja preklapaju s Nacionalnim planom zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije koje je nedavno prošlo javno savjetovanje. Najvažnije je, kaže, znatno unaprijediti međusektorsku suradnju u području suzbijanja diskriminacije, kao i obrazovanje o ljudskim pravima i jednakosti.
Mirjana Matešić iz Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, istaknula je da je diskriminacija na radnom mjestu ili kod zapošljavanja vrlo često posljedica neznanja, a ne namjere.
Dijana Pavlović
SVE TOLERANTNIJI
Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja podsjetio je kako prema istraživanjima Instituta, mladi postaju sve tolerantniji, naročito prema LGBTIQ osobama, ali i prema drugim skupinama. No, izrazito zabrinjava istraživanje prema kojem mladi imaju veliku želju odseliti se iz Hrvatske, upravo zbog percepcije o raširenoj diskriminaciji, ponajviše u obrazovanju i pri zapošljavanju.