Već sedam godina investitori čekaju na donošenje zakonskih propisa koji bi regulirali razvoj projekata obnovljivih izvora energije, a niti s novim zakonima iz 2021. godine sektor obnovljivaca nije dobio potreban regulativni okvir. Naime, svi rokovi za donošenje podzakonskih akata predviđenih tim zakonima, probijeni su, izneseno je to u utorak na brifingu za novinare kojeg je organiziralo Udruženje obnovljivih izvora energije Hrvatske gospodarske komore (OIE HGK).

Udruženje obnovljivih izvora energije Hrvatske gospodarske komore upozorava da je od dvije tisuće megavata (MW) kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora koje Hrvatska treba ispuniti prema programu OIE do 2023., ostvareno tek 107,5 MW, a razlogom drži zakasnjelu i nepotpunu regulativu.

Iako su izrađena, Pravila o priključenju na prijenosnu mrežu i Pravila o priključenju na distribucijsku mrežu, već nekoliko mjeseci čekaju suglasnost HERA-e i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Uredba kojom se trebaju definirati natječaji za energetska odobrenja, ključni dokument, bez kojeg investitor ne može uopće krenuti u razvoj projekta, kasni 384 dana.

Prije gotovo pet mjeseci, HERA je trebala donijeti cijenu priključenja na mrežu. Bez poznavanja te brojke, nemoguće je planirati investicije, jer priključenje na mrežu čini značajan udio u trošku razvoja projekta. Isto tako, čeka se i na izmjene Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija.

"Novi projekti su potpuno zaustavljeni stupanjem na snagu novog Zakona o tržištu električne energije. Čak i na privatnim zemljištima nije moguće razvijati projekte, dok se ne donese spomenuta Uredba. Izgubljeno je jako puno vremena na čekanje propisa, i to u godini kada bi pitanje energetske neovisnosti trebalo biti stavljeno na vrh liste prioriteta. Umjesto da uvozi skupu električnu energiju, Hrvatska bi, zahvaljujući velikim potencijalima obnovljivih izvora kojima raspolaže, ju mogla izvoziti te smanjiti svoju ovisnost o fosilnim gorivima", navodi predsjednik Udruženja OIE HGK Ivo Čović.

Također je istaknuto kako je u prvih osam prošlogodišnjih mjeseci Hrvatska iz Mađarske uvezla električnu energiju u vrijednosti 592 milijuna eura, dok je HEP samo u 6. mjeseci potrošio 345 milijuna eura više zbog rasta cijena električne energije za 255 posto.

"Za 600 milijuna eura moglo se izgraditi 600 MW novih OIE postrojenja. Za usporedbu, Hrvatska danas ima samo 140 MW instalirane snage svih sunčanih elektrana. Umjesto da je taj novac uložen u desetke sunčanih elektrana koje će dugoročno omogućiti proizvodnju električne energije, on se nepovratno potrošio", navodi Ivan Strunje, član Vijeća Udruženja OIE HGK.

S ciljem ubrzavanja procesa oko donošenja podzakonskih propisa vezanih uz OIE, iz Udruženja obnovljivih izvora HGK odlučili su da će svaki mjesec pratiti tempo donošenja regulative i rješavanja potrebnih dozvola za razvoj projekata te o tome obavještavati javnost. Z.R.