Kultura
ZAVIČAJNI MUZEJ SLATINA: MUZEJSKE TAJNE

Kad kamen progovori: Židovska je zajednica u sto godina na slatinskom području ostavila mnoge tragove, a potom nestala
Objavljeno 7. veljače, 2023.
Jedan od tih tragova dio je mramorne ploče koja se nalazila na ulazu sinagoge

Nakon što je u veljači prošle godine pokrenuta serija izuzetno zanimljivih predstavljanja pojedinih eksponata iz fundusa Zavičajnog muzeja Slatina, kustos Srđan Đuričić ove je godine odlučio drugim ciklusom predavanja nastaviti otkrivati javnosti slatinske muzejske tajne.



Star 139 godina


- Smisao ovih predavanja je upoznati javnost s našom prošlošću, kako bismo bolje razumjeli sadašnjost. Muzeji sa svakim predmetom u svome fundusu čuvaju i priču njegova vlasnika kao trajno sjećanje pojedinca ili zajednice, a to je cilj svakog muzeja - rekao je kustos Đuričić, uz napomenu da je ciklus Muzejske tajne organiziran u povodu obilježavanja obljetnice osnutka slatinskog Muzeja, pa je zahvalio svim sadašnjim i bivšim djelatnicima ustanove na predanom radu na čuvanju, istraživanju i prezentiranju bogate baštine slatinskoga kraja.

Pod nazivom "Kad kamen progovori" Đuričić je posjetiteljima muzejskoga galerijskog prostora ispričao zanimljivu priču o židovskoj zajednici koja je tijekom stogodišnjega boravka na slatinskom području ostavila mnoge tragove, a potom netragom nestala. Jedan od tih tragova dio je mramorne ploče koja se nalazila iznad ulaza na pročelju slatinske sinagoge.

Budući da je gradnja sinagoge u današnjoj Ulici Vladimira Nazora završena 1884., kamen je star najmanje 139 godina, pa se na njemu vide tragovi vremena, ali i nedaća koje je preživio. Gledao je kako djeca odrastaju, svjedočio dolasku prvog automobila u Slatinu, vidio je kako niču nove kuće. Ispratio je mnoge Slatinčane na posljednje počivalište i mnoge kolone vojnika na bojišta, i svjedočio odlasku svojih graditelja iz grada i njihovu nestanku. Sada šuteći priča svoju priču.

Na natpisnom se kamenu tek u tragovima može iščitati "Sagrađeno i Bogu posvećeno 18 5645 84," odnosno 1884. po gregorijanskom ili 5645. po židovskom kalendaru. I cijela priča odnosi se na aškenaske Židove (Aškenazi su Židovi koji potječu iz doline Rajne, a govorili su Jidiš, kao i njihovi preci), zajednicu koja je svojim djelovanjem pridonijela razvoju i napretku grada. Ediktom o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama, kojeg je izdao habsburški car Josip II., 1781., Židovi su dobili šira građanska prava, između ostaloga i studiranja te mogućnost ulaska u državne službe. U Hrvatskoj taj Edikt dopustio je Židovima i naseljavanje, pa je godine 1857. njihova zajednica u Slatini imala 88 članova. Sredinom 19. stoljeća u Slatinu dolazi manja zajednica iz Moravske u današnjoj Republici Češkoj, ali i iz ostalih dijelova Habsburške Monarhije.

Tako slatinski Židovi 1858. osnivaju svoju bogoštovnu općinu, a svoju bogomolju imali su u jednoj prostoriji u današnjoj kuriji Drašković, koja je u to vrijeme bila dio vlastelinstva obitelji Schaumburg Lippea. Osnovali su i svoje groblje u današnjoj Ulici lipa.

Preneseni u Osijek


Slatina je brzo prihvatila sposobne i poduzetne Židove, među kojima se ističu veletrgovac i vlasnik ciglane Imre Schelesinger, veletrgovac zemljišnim proizvodima Artur Bauer, koji je materijalno pomagao sve Slatinčane i ljude okolnih naselja, bez obzira na vjerske razlike, i veletrgovac i veleposjednik Salamon Deutsch, koji je obnašao brojne političke, gospodarske i kulturne dužnosti u Slatini te bio vitez reda Franje Josipa. Deutsch je bio veliki mecena, a zapamćen je kao "Otac siromaha". Kad je 1894. godine selo Vaška poharao veliki požar, Deutsch je seljanima kao pomoć poslao 60 vagona pšenice.

Nakon ukidanja svih zabrana i povećanja broja pripadnika zajednice, slatinski Židovi odlučili su podići sinagogu, pa su odmah nakon ukidanja zabrane posjedovanja zemljišta kupili prostran plac u sklopu vlastelinskog posjeda u današnjoj Ulici Vladimira Nazora. Izgradnja sinanoge završena je 1884. godine u neoromaničkom stilu. Pročelje je bilo podijeljeno ukrasnim stupovima u tri cjeline koje su u gornjim zonama rastvorene lučno nadsvođenim prozorima. Ulaz je smješten na središnjem dijelu pročelja i nadsvođen trokutastom atikom. Unutrašnjost sinagoge bila je podijeljena na tri lađe s po šest masivnih stupova od lijevanog željeza na kojima je počivala galerija. Svečano je posvećena u rujnu 1900., a šest godina kasnije opremljena je orguljama poznatog majstora Josefa Angstera. Godine 1908. u Slatini je osnovano Izraelitičko gospojinsko dobrotvorno društvo, u povodu 50. obljetnice osnutka općine i 40. godišnjice ravnopravnosti Židova u Monarhiji. Natpisni kamen bio je svjedok odvođenja slatinskih Židova u koncentracijske logore za vrijeme Drugog svjetskog rata, i to je bilo vrijeme kad su slatinski Židovi nestali iz Slatine. Vanjski izgled sinagoge samo je djelomice sačuvan, a židovsko groblje ekshumirano je 1958., a posmrtni ostatci pokopanih preneseni su u Osijek.

- Ono što nam je danas ostalo od ove zajednice su priče, pojedini dijelovi grada, ovaj kamen pokraj mene i nadgrobni spomenik Salamona Deutscha na osječkom židovskom groblju, na kojem stoji natpis "I Jevreji sahranjeni u Podravskoj Slatini preneseni u Osijek god. 1958. - zaključio je kustos Srđan Đuričić.

Pričom o Židovima, njihovu boravku na slatinskom području, postignućima i kamenu koji je svemu tome svjedočio, Zavičajni muzej Slatine pridružio se obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, sa zahvalnošću za njihov doprinos razvoju Slatine kakvu danas imamo.

Petar Žarković
SPOMEN-PLOČE NA BIVŠOJ SINAGOGI
Slatinska sinagoga preživjela je Drugi svjetski rat i uspjela se očuvati svojom strukturom u prostoru, što se danas pokazalo kao rijetkost. U tome leži njezino iznimno značenje za kulturnu povijest, kako Slatine, tako i kontinentalne Hrvatske. U povodu 60 godina države Izrael predsjednik židovske zajednice Općine Virovitica Željko Weiss na zgradi nekadašnje židovske sinagoge otkrio je 2008. dvije spomen-ploče na hrvatskom i hebrejskom jeziku u znak sjećanja na šest milijuna Židova koji su stradali u 2. svjetskom ratu te na Židove Slatine i slatinskoga kraja.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DAN DRŽAVNOG ARHIVA U OSIJEKU

Izložba “Osječanin Adalbert Knopp i obitelj - znameniti građani Novske’’

2

MLU U OSIJEKU DRAVA ART BIENNALE

Grupna izložba “Nestanak vode - apokalipsa ili prilika?”

3

PREMIJERA PREDSTAVE U REŽIJI KREŠIMIRA DOLENČIĆA

“Kraljevo” u kazalištu Gavella