Europa se zasad dobro nosi s energetskom krizom koja je uslijedila nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali poduzeća i kućanstva već razmišljaju kako će preživjeti iduću zimu.

Podsjetimo da je prije samo nekoliko mjeseci njemački ministar gospodarstva Robert Habeck upozoravao na "katastrofalna" gašenja industrijskih postrojenja, prekide u opskrbnim lancima i masovnu nezaposlenost. Britanski Guardian podsjeća i da je francuski predsjednik Emmanuel Macron pozivao građane da smanje grijanje. Španjolska je pitala zašto bi zemlje koje nisu ovisne o ruskom plinu trebale spašavati susjede koji su im u prošlosti držale lekcije o fiskalnoj disciplini.

Međutim, topla zima, državna pomoć, puna skladišta plina i uvoz energije iz drugih regija, pomogli su Europi da ograniči gospodarsku štetu izazvanu ratom. Pivovara Veltins kod zapadnog njemačkog industrijskog grada Dortmunda, prilagodila se situaciji koristeći boce koje se mogu ponovno koristiti, peći na plin jednim je dijelom preuredila u peći na loživo ulje i potrošila 30 milijuna eura za zalihe sirovina. "Nismo morali smanjiti proizvodnju", rekao je glasnogovornik Veltinsa Ulrich Biene, za AFP. Njemačka je osigurala golemu državnu pomoć potrošačima, napunila skladišta plinom i pronašla nove izvore energije otkako je Moskva zavrnula slavinu. Vlada je nedavno objavila kako očekuje da će njemačko gospodarstvo ove godine izbjeći recesiju, premda su podaci objavljeni prošli tjedan pokazali kontrakciju u posljednja tri mjeseca 2022. godine. Kako bi povećala zalihe za zimu, Njemačka i njezini europski susjedi kupili su LNG od Katara i SAD-a, skuplji od ruskog plina koji je dolazio plinovodima.

Uvoz LNG-a u Europi skočio je za 60 posto 2022. u odnosu na godinu prije, po podacima Instituta za energetsku ekonomiju i financijske analize (IEEFA). Zbog toga "se nije dogodio najgori scenarij predviđen za 2022./2023.", rekao je Fabian Skarboe Ronningen, viši analitičar za energetska tržišta pri Rystad Energyju. Europska skladišta plina trenutačno su puna 72 posto, dvostruko više nego u istom razdoblju lani. Budući da su temperature blaže nego obično, europski potrošači kasnije su upalili grijanje, pa su rezerve plina i dalje visoke, a računi za grijanje pod kontrolom. Potražnja za prirodnim plinom pala je 12 posto nakon ruske invazije u veljači u odnosu na prosjek 2019.-2021., navodi "think tank" Bruegel iz Bruxellesa. "To je, mislim, apsolutno izvanredno", rekao je znanstvenik Simone Tagliapietra.

Opskrbi je pomoglo i postupno vraćanje u pogon nekoliko francuskih nuklearnih reaktora. Nakon ruske invazije europske cijene energije dosegnule su rekordne razine, premašivši 300 eura po MWh u kolovozu, nakon čega su pale jer su vlade prionule stvaranju većih zaliha. Ali taj pad tek trebaju osjetiti računi kućanstava, jer veletrgovci kupuju mjesecima unaprijed, a potrošači moraju platiti rast inflacije. Neki analitičari smatraju da ćemo godinama morati čekati da se cijene vrate na uobičajene razine. “Sve oči već su uprte na zimu 2023./2024.”, rekao je Ronningen, napominjući da se neće moći računati na opskrbu iz Rusije. “Europa će se 2023. sve više oslanjati na LNG, jer će to biti prva cijela godina s jako malim količinama plina iz Rusije”, rekao je.