Zna se da su industrijski prerađeni proizvodi poput sladoleda, šunke, grickalica i kruha manje zdravi od svega što možete napraviti u vlastitoj kuhinji, a znanstvenici sada misle da bi kemikalije, bojila, zaslađivači i konzervansi u njima mogli povećati rizik od raka. Studija sugerira da bi mogla postojati poveznica između industrijski prerađene hrane i povećanja rizika od raznih vrsta raka. Industrijski prerađena hrana sadrži sastojke koje ljudi obično ne dodaju kada kuhaju domaću hranu. Ti dodaci mogu uključivati kemikalije, bojila, zaslađivače i konzervanse za produljenje roka trajanja. Industrijski prerađena hrana koja se najčešće jede su kupovni kruh, gotova jela, razne žitarice za doručak, mesne prerađevine, slatkiši i kupovni keksi, peciva i kolači. Nije, međutim, svaka prerađena hrana loša, jer neke je namirnice potrebno preraditi kako bi bile sigurne, poput mlijeka, koje treba pasterizirati kako bi se uklonile bakterije. Veća konzumacija industrijski prerađene hrane povezana je s većim rizikom od razvoja raka općenito, a posebno raka jajnika i mozga. Također je povezana s povećanim rizikom od umiranja od raka, ponajviše od raka jajnika i dojke. Također je otkriveno da su ljudi koji su imali najvišu razinu industrijski prerađene hrane u prehrani imali sedam posto veći rizik od raka od onih s najmanjim unosom te hrane. Sve je više dokaza da ultraprerađena hrana vjerojatno negativno utječe na naše zdravlje, uključujući rizik od raka. S obzirom na visoke razine konzumacije kod odraslih i djece, to ima važne implikacije na buduće zdravlje. Dokazi pokazuju da bi smanjenje ultraprerađene hrane u našoj prehrani moglo pružiti važne zdravstvene prednosti. Ultraprerađena hrana proizvodi se od industrijski dobivenih sastojaka i često koristi prehrambene aditive za prilagodbu boje, okusa, konzistencije, teksture ili produljenje roka trajanja. Naša tijela možda neće reagirati na isti način na te ultraprerađene sastojke i aditive kao na svježu i hranjivu minimalno prerađenu hranu. Ultraprerađena hrana je posvuda i reklamira se s niskim cijenama i atraktivnim pakiranjem za promicanje potrošnje. Znanstvenici smatraju da su potrebne jasne oznake upozorenja na prednjoj strani pakiranja za ultraprerađenu hranu kako bi se potrošačima pomoglo u izboru. Kućanstva s nižim primanjima posebno su osjetljiva na jeftine i nezdrave ultraprerađene industrijske proizvode. Rezultati studije su važni jer je to najopsežnija procjena ultraprerađene hrane i rizika od raka i pridonosi rastućim dokazima koji povezuju tu hranu s rakom i drugim zdravstvenim stanjima. Trebalo bi ograničiti konzumaciju "brze hrane" i druge prerađene hrane s visokim udjelom masti, škroba ili šećera. Preporučuju se cjelovite žitarice, povrće, voće i mahunarke kao glavni dio uobičajene prehrane.