Rusija više ne može ucjenjivati Nijemce svojim zemnim plinom. Jer oni i bez Gazproma imaju puna skladišta i ne moraju se plašiti ni iduće zime, smatra DW-ov urednik Andrej Gurkov. Njegov komentar, uz neznatne prilagodbe, prenosimo u cijelosti.

Bilo bi prerano govoriti o vojnom porazu Rusije. Ali plinski je rat protiv Njemačke Vladimir Putin izgubio - to se već sada sa sigurnošću može reći. Jer, Njemačka ima najveće kapacitete skladišta zemnog plina u cijeloj Europskoj uniji. I kada su oni sredinom siječnja, na vrhuncu sezone grijanja, još uvijek 90 posto puni, onda to znači - prekid isporuke ruskog plina više ne znači opasnost. U trenutku ruskog napada na Ukrajinu, prije gotovo 11 mjeseci, Njemačka je plinom iz Rusije pokrivala više od polovine svojih potreba. Zato je Moskvi ucjena Njemačke bila jezgra gospodarskog pritiska na EU, koji je stvoren s ciljem potkopavanja potpore Europljana ukrajinskom narodu i njegovoj vojsci.



No taj je plan propao. Nijemci se ne smrzavaju u svojim stanovima, ne moraju obustaviti rad tvornica. I u službenom Berlinu nestao je strah da bi Moskva iz osvete mogla paralizirati Njemačku. Ne, Savezna Republika sama se u okviru sankcija EU-a učinila neovisnom o ugljenu i nafti iz Rusije, a od kraja kolovoza ne dobiva više ni zemni plin od Gazproma.

Drugim riječima: Nijemci žive već mjesecima bez navodno presudno potrebnog ruskog plina - i čini se da najveće europsko gospodarstvo dobro s time izlazi na kraj. Doduše, još uvijek se računa s recesijom, koja ne bi začudila s obzirom na prekid lanaca opskrbe i eksplozije cijena energenata. No indikatori i dalje pokazuju da će to vjerojatno biti blagi pad. A čak se i rekordna inflacija usporava.

Za to vrijeme Berlin povećava svoju vojnu podršku Kijevu, što se može vrednovati kao još jedan indirektni pokazatelj neuspjeha Putinove "specijalne plinske operacije". Početkom siječnja - u Njemačkoj su u tom trenutku već treći tjedan zaredom puna skladišta plina, što je netipično za ovo doba godine - savezna vlada promijenila je mišljenje i odlučila se za slanje oklopnih vozila u Ukrajinu. Mogli bi slijediti i teški borbeni tenkovi - trenutačno je u jeku diskusija o tome.

Dokaz za izgubljeni Putinov plinski rat su i jasne potvrde smirivanja situacije koje su njemačko gospodarstvo i stanovništvo istovremeno dobili iz dva izvora - od državne regulatorne ustanove i od jedne gospodarske udruge. Najprije je Savezna mrežna agencija službeno utvrdila: "Sve više je nevjerojatna nestašica plina ove zime." U jednom novinskom intervjuu šef te agencije Klaus Müller naglasio je kako polazi od toga da će biti okončane oscilacije cijena plina te da će se one stabilizirati na sadašnjoj razini. Ta je razina, doduše, još uvijek znatno viša nego prije, ali u međuvremenu je umnogome niža od rekordnih vrijednosti prošlog ljeta. S tim cijenama njemački proizvođači koji troše puno energije mogu opet raditi na stabilizaciji stanja, rekao je Müller.

Nešto poslije je Savez operatora njemačkih skladišta plina i vodika INES na svojoj mjesečnoj novinskoj konferenciji predstavio scenarije za 2023. godinu. Ako se održe normalni vremenski uvjeti, popunjenost skladišta do kraja ove zime bit će na 65 posto, rečeno je. To bi bila krajnje komforna polazna situacija za skladištenje tijekom ljeta, pa bi 100-postotna popunjenost bila dostignuta već u rujnu. Drugim riječima, profesionalci jamče njemačkim poduzećima i kućanstvima da ne treba očekivati probleme sa zalihama plina ni u ovoj ni u idućoj zimi. Pod pretpostavkom da će "aktualna štednja potrošača ostati na sadašnjoj razini", priopćio je INES.

No stručnjaci INES-a razradili su i scenarij za najnepovoljniji slučaj: znatno zahladnjenje, dostupnost ukapljenog zemnog plina drastično se smanjuje zbog vrlo velike potražnje u Aziji, Rusija odmah prekida sve isporuke plina Europi, što bi dovelo do solidarne podjele njemačkih zaliha s drugim članicama EU-a. No čak i u tom slučaju u Njemačkoj ne bi došlo do nestašice plina ni u ovoj ni u idućoj sezoni grijanja.

Sve u svemu, sve je to uvjerljiva potvrda za to da je Putin doista izgubio svoj plinski rat. Njemačka je u 2023. godinu ušla bez ruskog plina, ali i bez straha zbog tog gubitka. Upravo je u tome poraz Kremlja: ruski zemni plin više nije pogodno oružje protiv Njemačke. No posljedice tog izgubljenog plinskog rata još su dalekosežnije: državni koncern Gazprom sada je ostao bez svog najvažnijeg stranog tržišta. Naime, još prije godinu dana četvrtina njegova cjelokupnog izvoza otpadala je na Njemačku, zaključuje svoj osvrt Andrej Gurkov.



Sredinom prosinca prošle godine ARD se osvrnuo (prenosi DW) i na prvi njemački LNG terminal, pokraj Wilhelmshavena. Najvažniji tehnički dio tog terminala je ploveći plinski konverter Höegh Esperanza, brod za prihvat, skladištenje i pretvorbu ukapljenog plina opet u plinovito stanje. Njega je koncern Uniper, po nalogu njemačke vlade, iznajmio od norveškog brodarskog koncerna Höegh i u Wilhelmshaven je stigao još ovog četvrtka. No taj specijalni brod samo je dio te luke: u tek nekoliko mjeseci izgrađen je i novi dio pristaništa i 26 kilometara plinovoda kako bi se taj plin doveo do plinovodne mreže.

Do kraja 2023. godine zapravo će biti otvoreni i drugi njemački terminali za ukapljeni plin, među ostalima i u Brunsbüttelu, u pokrajini Schleswig-Holstein, u Stadeu također, u Donjoj Saskoj, i u Lubminu, na istoku Njemačke. Prema procjeni njemačkog ministarstva gospodarstva, za ovu godinu "neće biti zime" jer su i spremnici plina dobro popunjeni, a sve ovo se radi kako bi se osiguralo dovoljno plina i za zimu 2022./23. Jer svi oni će biti sposobni prihvatiti otprilike trećinu potreba za plinom ove zemlje.

No usprkos rekordnom roku izvedbe i važnom doprinosu alternativnom izvoru plina za njemačke potrošače, ovi LNG terminali nailaze i na kritike njemačkih zaštitnika okoliša. S tim u vezi, ministar gospodarstva i zaštite okoliša iz stranke Zelenih, Robert Habeck, tvrdi kako se sve gradi i da bi se ispunili ciljevi u zaštiti klime. Ali bez ovih terminala Njemačka bi se našla u nestašici: "Mi radimo punom parom kako bismo osigurali opskrbu Njemačke", izjavio je ministar na postaji ARD. Osim toga, ministar upozorava kako tu nije riječ samo o opskrbi plinom Njemačke, nego su za plin iz njemačkih luka zainteresirane i Austrija, Češka, Slovačka, čak i Poljska, makar ona ima i vlastite LNG terminale, a ovaj plin mogao bi teći i potrošačima u Ukrajini. (D.J.)