Objavljeno 1. veljače, 2023.
Kontinuiranim reformama i ulaganjima dohodak hrvatskih građana može dosegnuti prosjek EU-a za manje od 15 godina, istaknuto je na konferenciji Svjetske banke.
"Važne reforme u povećanju produktivnosti, unaprjeđenju kvalitete obrazovnog sustava i povećanju sudjelovanja na tržištu rada među najvažnijim su pokretačima koji mogu podići potencijal gospodarstva", istaknula je regionalna direktorica Svjetske banke za države EU-a Gallina Andronova Vincelette.
Na konferenciji je predstavljeno izvješće "Postavljanje temelja: Povećanjem produktivnosti do dugoročnog blagostanja Hrvatske", koje analizira pokretače rasta produktivnosti, pri čemu su ključni elementi jačanje institucija, smanjenje tržišnih neučinkovitosti i poboljšanje učinkovitosti privatnog sektora. "Institucije i nositelji politika imaju važnu ulogu u promicanju tržišnog natjecanja i povećanju dinamičnosti poslovnog okruženja u Hrvatskoj. Mjere za smanjenje prepreka za ulazak na tržište, regulatornog opterećenja za poduzeća i povlastica koje pojedina poduzeća štite od poštenog tržišnog natjecanja, kao i poboljšana primjena antitrustovskih zakonskih propisa, mogu pomoći u pokretanju rasta privatnog sektora. Osim toga, za poticanje produktivnosti i ubrzavanje konvergencije s razvijenijim državama EU-a ključno je poboljšati apsorpciju i učinkovitost fondova EU-a, ulagati u istraživanje, razvoj i tehnologiju te u kvalificiranu radnu snagu", istaknuli su iz Svjetske banke. Vincelette je naglasak stavila na digitalizaciju i zelenu tranziciju kao područja koja mogu učvrstiti temelje gospodarskog rasta u Hrvatskoj, uz jačanje održivosti. Dobra vijest je što je dobar dio tih reformi već u planu i provedbi, a njihova puna implementacija značit će povećanje prosperiteta, pri čemu će dohodak građana prosječnu razinu europskog dohotka dosegnuti prije 2035., izjavila je Vincelette. Čestitala je hrvatskoj vlasti jer je unatoč izazovnim vremenima održana makroekonomska stabilnost. Iz SB-a su istaknuli i da je Hrvatska postigla znatan napredak u podizanju standarda građana u protekla dva desetljeća, pri čemu je BDP po stanovniku u 2021. dosezao 70 posto prosjeka EU-a, a 2001. je bio 50 posto.
Ministar financija Marko Primorac rekao je da je Svjetska banka identificirala određene reformske napore koje je potrebno uložiti s ciljem povećanja produktivnosti. Istaknuo je da je ta područja prepoznala i sama Vlada te kontinuirano radi na njihovu unaprjeđenju, kao što su jačanje administrativnog okvira, jačanje institucija, ulaganje u obrazovanje te u istraživanje i razvoj.
H
RASTERETITI PLAĆE I POVEĆATI ULAGANJA
Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber poručila je da se konačno mora krenuti u ozbiljne reforme, pa tako i poreznog sustava, zdravstvenog sustava, kao i tržišta rada. Pritom je istaknula nužnost poreznog rasterećenja gospodarstva, prije svega troška rada, kako bi se moglo povećati plaće i zadržati najobrazovanije i najtalentiranije radnike, važne upravo za proizvodnju proizvoda veće dodane vrijednosti i rast konkurentnosti i profitabilnosti cijelog gospodarstva. U postizanju veće produktivnosti poslodavcima je važna i sigurnost u pitanju cijena energenata, u kontekstu toga da 31. ožujka istječu mjere iz Vladina paketa. “Moramo već sada znati na koju razinu cijena energenata možemo računati. Bez toga nije moguće planirati ni nabavu ni investicije”, poručila je Weber. Šokantnim je istaknula nalaz Svjetske banke o tome da je produktivnost u Hrvatskoj triput niža od produktivnosti u Njemačkoj. “To znači da tri hrvatska radnika proizvedu onoliko koliko jedan njemački radnik”, navela je.