Gospodarska aktivnost u Europskoj uniji stagnirala je u četvrtom tromjesečju 2022. godine, a u eurozoni porasla je skromnih 0,1 %, kliznuvši na najnižu razinu u dvije godine, pokazale su preliminarne procjene Eurostata. Sezonski prilagođen bruto domaći proizvod (BDP) EU-a bio je u četvrtom tromjesečju nepromijenjen u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada je porastao za 0,3 %.

U eurozoni porastao je 0,1 % u odnosu na razdoblje od srpnja do rujna, kada je također uvećan 0,3 %. Stagnacija aktivnosti na oba područja najslabiji je rezultat od kraja 2020., odnosno početka 2021. godine, pokazuje Eurostatovo izvješće. U usporedbi s četvrtim tromjesečjem 2021., aktivnost je u EU-u porasla 1,8, a u eurozoni za 1,9 %. U trećem tromjesečju gospodarstvo je na razini EU-a uvećano za 2,5 %, u odnosu na isto razdoblje 2021., a u eurozoni za 2,3 %.

Aktivnost u vodećim europskim gospodarstvima posustala je na kraju 2022., pa je tako njemački BDP zabilježio pad aktivnosti za 0,3 % u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan za 0,5 %. Francusko gospodarstvo poraslo je 0,1 %, upola slabije nego u ta tri mjeseca. Talijansko se pak smanjilo za 0,1 % u odnosu na prethodno razdoblje, kada je uvećano za 0,5 %. Španjolsko gospodarstvo poraslo je 0,2 %, kao i tada. Najsnažnije je među 12 zemalja članica, čijim su podacima raspolagali, porastao irski BDP, za 3,5 %. Pad BDP-a na kvartalnoj razini bilježilo je šest članica, a najveći je bio u Litvi, smanjen za 1,7 %. Slijede Austrija i Švedska s padom aktivnosti od 0,7 odnosno 0,6 %. Na godišnjoj razini rast aktivnosti bilježile su u posljednja tri mjeseca 2022. sve zemlje osim Švedske i Litve, gdje je smanjen za 0,6, odnosno 0,4 %. Najsnažnije je porastao u Irskoj, za 15,7 %. Slijedi Portugal (rast 3,1 %), te Austrija i Španjolska (2,7 %. Španjolska je bilježila najsnažniji rast od "velikih", druga je Italija s 1,7 % rasta, a na trećem Njemačka s 1,1 %. Najslabije je u toj skupini porasla aktivnost u Francuskoj, za samo 0,5 % u odnosu na isto razdoblje 2021., ističe Eurostat.

Međunarodni monetarni fond je malo povisio izglede za globalni rast za 2023. zbog "iznenađujuće otporne" potražnje u SAD-u i Europi, smanjenja troškova energije i ponovnog otvaranja kineskog gospodarstva. MMF kaže da će globalni rast ipak pasti na 2,9 % u 2023. sa 3,4 % u 2022., ali nove prognoze svjetskog gospodarstva izgleda pokazuju poboljšanje u odnosu na predviđanje iz listopada od 2,7 % rasta, uz upozorenja da bi svijet lako mogao upasti u recesiju. Za 2024., MMF kaže da će se globalni rast blago ubrzati na 3,1 %, jer učinak oštrijih povećanja kamatnih stopa središnje banke usporava potražnju. Glavni ekonomist MMF-a Pierre-Olivier Gourinchas kaže da su se rizici recesije smanjili i središnje banke postižu napredak u kontroli inflacije, ali je potrebno više rada na obuzdavanju cijena. Prema njegovu mišljenju, novi poremećaji mogli bi doći zbog daljnje eskalacije rata u Ukrajini i kineske borbe s COVID-om. "Moramo biti spremni očekivati neočekivano, ali to bi moglo predstavljati prekretnicu, s dosezanjem rasta i padom inflacije", rekao je o izgledima za 2023. godinu. U prognozama za 2023., MMF sada očekuje rast BDP-a u SAD-u od 1,4 % (više od 1 % u listopadu), nakon rasta od 2 % u 2022. godini. Naveo je jaču potrošnju i ulaganja od očekivane u trećem kvartalu 2022., snažno tržište rada i jake potrošačke bilance. Rekao je da je eurozona ostvarila slične dobitke, s tim da se rast za 2023. za Europu sada predviđa na 0,7 % (u listopadu 0,5 %), nakon rasta od 3,5 % 2022. godine.



Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da se američka ekonomija dobro razvija, no da vidi nešto drugo, a to je rast vojnih narudžbi, i to snažan rast. Dodaje kako je tu na djelu "kenzijanska paradigma" - država je prikupila novac, recimo u Njemačkoj 200 milijardi eura, od čega će 100 milijardi ići u vojne narudžbe. Vojne narudžbe će, dakako, izazvati stvaranje novih radnih mjesta u vojnoj industriji, tako da će se tu zavrtjeti cijeli krug potražnja-potrošnja.

"Europa je, po mišljenju MMF-a, a tako i ja mislim, preživjela taj najgori šok - onaj energetski. Recimo, njemačka ekonomija unatoč tom šoku imala je lani rast 1,2 %, što je na toj razini domaćeg BDP-a vrlo visok rast. Na razini 40.000 eura po glavi stanovnika 1,2 % rasta je kao da mi rastemo 6 %. Za mnoge je to bilo iznenađenje, no ja sam očekivao da će se njihova ekonomija relativno brzo prilagoditi. I sad idemo u ovaj drugi ciklus - rasta potražnje. Njemački građani povećali su štednju za 200 milijardi eura, i to će se trošiti, na ovaj ili onaj način. Inflacija uvijek potiče potrošnju, jer se ljudi vole riješiti novca što je moguće prije. Sve je to uglavnom očekivano. Vidjet ćemo što je s Kinom, koja je ostala nepoznanica. Ona je, rekao bih, u stagnaciji. Hoće li strukturne probleme uspjeti riješiti u dogledno vrijeme, vidjet ćemo. Sada vidimo neki mali oporavak, jer su popustili s anti COVID mjerama", kaže Novotny.

Ističe kako Kina stoga može rasti i dugoročno biti gospodarski pokretač rasta cijelog svijeta, jer im je razina BDP-a 10 ili 12 tisuća dolara, a teže prema 60 tisuća, kao SAD.