Novosti
EKONOMSKE ANALIZE I PROGNOZE ZA OVU GODINU

Slijedi usporavanje rasta gospodarstva, inflacija bi mogla dosegnuti 7,5 %
Objavljeno 30. siječnja, 2023.

Hrvatsko gospodarstvo ove bi godine moglo porasti 1,2 %, dok bi inflacija mogla dosegnuti 7,5 %, istaknuto je na predstavljanju nove RBA analize "Monetarno stezanje i fiskalno popuštanje". Analitičari RBA time su revidirali naniže svoju raniju procjenu rasta hrvatskog BDP-a u 2023. s 1,8 na 1,2 %, a podignuli projekciju inflacije, čiji su rast ranije prognozirali na 6,7 %.



Glavna makroekonomistica Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević istaknula je da su i podaci DZS-a o padu industrijske proizvodnje i potrošnje u trgovini na malo u prosincu potvrdili da gospodarstvo usporava. Naime, industrijska proizvodnja pala je na godišnjoj razini 2. mjesec zaredom, ovaj put 2,4 %, dok je trgovina na malo na godišnjoj razini pala za 0,8 %. Ustvrdila je da bi pad potrošnje stanovništva bio i veći, no da Hrvatska ima solidno tržište rada, pri čemu je registrirana stopa nezaposlenosti povijesno na najnižoj razini te iznosi 6,8 %, uz nastavak rasta zaposlenosti. No, ističe da se tržište rada sve više suočava s nedostatkom radne snage, a koje se pokušava nadomjestiti zapošljavanjem sve više radnika iz trećih zemalja, koji su lani podnijeli oko 129.000 zahtjeva za rad, čime su nadmašili prosječni broj registriranih nezaposlenih osoba u 2022., koji je iznosio oko 116.000.

Kada je riječ o BDP-u, u RBA-u prognoziraju da će rast hrvatskog gospodarstva u 2022. iznositi 6,3 %, dok u ovoj godini definitivno slijedi usporavanje, čak i bez obzira na vanjske čimbenike poput energetske krize, rat u Ukrajini i usporavanje gospodarstava glavnih vanjskotrgovinskih partnera, ocijenila je Živković Matijević. Ističe da je Hrvatska zakoračila u 2023. s razinom bruto domaćeg proizvoda koji je realno veći za oko 10 % nego prije pandemije. "To je poprilično visoka stopa rasta i na neki način je neodrživo da se tako snažne stope rasta nastave", kaže.

U 2023. očekuje se usporavanje rasta svih sastavnica BDP-a, osim investicija, koje bi poglavito trebale biti podržane iz europskih sredstava, kako iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), tako i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Ta sredstva predstavljaju ne samo mogućnost za ublažavanje nepovoljnih posljedica usporavanja ostalih sastavnica BDP-a, već i priliku da se gospodarstvo učini otpornijim i održivijim. S druge strane, iako pozitivni turistički rezultati vesele, Živković Matijević je upozorila da je ovisnost RH o turizmu sve veća, pa je stoga nužno raditi na diverzifikaciji gospodarstva i jačanju industrije. "Ostaje činjenica visoke, pa čak i rastuće ovisnosti o turizmu temeljene na dolasku, noćenjima i potrošnji prije svega inozemnih gostiju. Stoga, duljina i jačina potencijalne recesije, uz obuzdavanje inflacije, kod najvažnijih emitivnih tržišta Hrvatske uvelike određuje i izglede rasta ne samo izvoza usluga, nego i osobne potrošnje, zbog strukture turističkih kapaciteta i utjecaja na raspoloženje i očekivanja hrvatskih kućanstava", piše u RBA analizi. Procjena je da će prihodi od potrošnje nerezidenata u 2022. dosegnuti 13 milijardi eura, kaže Živković Matijević.

Zaključuje da je procijenjeno kretanje inflacije od 7,5 % u ovoj godini znatno veće od nekog dugoročnog prosjeka, a povratak stopa od oko 2 % na mjesečnim razinama ne očekuje se prije 2025. godine.

Igor Bošnjak
Očekuje se da će Europska središnja banka nastaviti s podizanjem kamatnih stopa, kažu RBA analitičari

TEŽI PRVI KVARTAL
Dvoznamenkaste stope inflacije u 2023. trebale bi se zadržati cijeli prvi kvartal, nakon čega bi trebalo uslijediti postupno smirivanje, pod uvjetom da ne bude šokova. Prema preliminarnim procjenama inflacija bi u siječnju na godišnjoj razini mogla porasti za 13,5 %.