Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) krajem veljače objavit će koliko će rasti mirovine, prema važećoj formuli za njihovo redovito šestomjesečno usklađivanje s rastom plaća i troškova. To se radi dva puta godišnje, na početku i u sredini godine, tako što se zbrajaju stope primjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i prosječne brutoplaće u prethodnih šest mjeseci i to uspoređuje s prethodnim polugodištem.

Iako su hrvatski građani od 1. siječnja bili šokirani rastom cijena, kojim su neki pokušali iskoristiti nesnalaženje kupaca kada su se cijene mijenjale iz kuna u eure, sada su se već i naši stariji sugrađani donekle priviknuli na cijene u eurima i nerijetko s kalkulatorom vrijedno preračunavaju cijene. Treba ipak reći kako ovaj siječanj još ne ulazi u šest mjeseci koji se sada obračunavaju. Zasad se još ne zna koliki će taj rast biti, jer nisu poznati svi parametri za jedan mjesec (prosinac), no procjenjuje se da će se mirovine povećati između pet i šest posto. Pri posljednjem usklađivanju takve vrste, onom iz srpnja 2022. godine, zbog tada visoke stope inflacije rast mirovina dosegnuo je rekordnih 6,18 posto. Ovaj puta očekuje se nešto niži rast, a za taj će podatak trebati pričekati objavu HZMO-a 20. veljače.

Silvano Hrelja, saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika, podsjeća da dvaput godišnje Vlada ima obvezu usklađivati mirovine po formuli 70-30, ovisno o tome koji je veći parametar (u korist veće stope indeksa rasta), rast potrošačkih cijena (inflacija) ili rast plaća. "Za tih ljetnih 6,18 posto rasta mirovina razlog je bio žestoki rast plaća prije turističke sezone i tih 6,18 je bilo 70 posto od rasta plaća i 30 posto od rasta potrošačkih cijena. Ovaj put među 12 poznatih pokazatelja za šest mjeseci puno je veći rast potrošačkih cijena, pa će to biti obrnuto. Bit će 70 posto od rasta cijena, jer su one rasle 7,5, gotovo 8 posto, a na to će dodati još 30 posto rasta plaća, koji je približno na razini 2,5 posto. To je formula koju svi zovu ‘švicarskom‘ formulom, iako ona to zapravo nije, već je ovo modificirana, poboljšana švicarska formula i dvaput godišnje smo po njoj dužni usklađivati mirovine", kaže Hrelja.



Za portal mirovina.hr član Savjeta HSU-a Željko Šemper preliminarno je izračunao da bi ova zimska povišica bila nešto manja nego ljetna, i to zbog sporijeg rasta plaća, a kretala bi se oko razine od 5,44 posto. Kada je riječ o prosječnim mirovinama, one su u prosincu iznosile 429,5 eura (3236 kuna). Stoga bi, smatra, nakon zimskog usklađivanja prosječna mirovina narasla za 23,4 eura (176 kuna). Onim "povlaštenima" - umirovljenim saborskim zastupnicima, članovima Vlade i ustavnim sucima - koji prosječno primaju 1496 eura (11.272 kune), povišica bi iznosila 81,4 eura (613 kuna).

Kada je riječ o prognozama rasta mirovina koje su se pojavile prije tjedan dana, Hrelja kaže da će on ipak biti nešto viši te da će iznositi između 5,5 i šest posto. "Teško da tu može baš taj jedan parametar nešto poremetiti jer je nemoguće da je bio toliki rast plaća ili cijena u prosincu prošle godine, da toliko odskače od prethodnih pet mjeseci. Tek u kolovozu ove godine na mirovinama će se osjetiti koliki je bio rast cijena u siječnju. To će biti ‘veselo‘ vidjeti, ali u prosincu prošle godine to nije bilo tako jer su tada svi držali dosta solidno. Većih isplaćenih plaća isto u prosincu nije bilo, a božićnice i darovi djeci su neoporezivi i ne ubrajaju se u prosjek plaće", zaključuje Silvano Hrelja.

Svemu treba dodati i kako zbog izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju sve obiteljske mirovine od 1. siječnja ove godine rastu za 10 posto, a sve najniže mirovine veće su za tri posto. Tako će nešto manje od 500 tisuća umirovljenika dobiti već početkom veljače veća primanja.