Od 1. siječnja 2023. Hrvatska je postala članica Schengena i zadužena je za čuvanje vanjske granice Europske unije. Kontrole na graničnim prijelazima prema trećim zemljama su pooštrene, pa je i u trgovačkim centrima na oraškom području u susjednoj Bosni i Hercegovini ovih dana primjetan manji broj Slavonaca, što nam u razgovoru potvrđuju i prodavačice. Dodaju da je visok datum u mjesecu, ljudi su se dosta istrošili u prosincu, "auslenderi" su otišli, a kao jedan od razloga slabijeg dolaska prekosavskih susjeda u kupnju ističu i Schengen.

"Moram priznati da smo od Nove godine postali puno oprezniji. Osluškujemo ‘puls‘ i iskustva na granici onih koji odlaze u prekogranični šoping. Čuli smo za nekoliko slučajeva kažnjavanja zbog pokušaja prenošenja duhana, i da se vozila i putnici detaljno kontroliraju. Želimo izbjeći gužve i duga čekanja na granici, a kako čujem, baš ih i nema kao ranije. Doista je malo toga što uopće smijemo unijeti u Hrvatsku jer u suprotnome riskiramo velike kazne", govori nam Ivan iz Županje.



Detaljnim uputama Carine o vrsti i količinama robe propisano je što se točno iz BiH smije unijeti u Hrvatsku. Ne smije se, među ostalim, nositi meso i mliječni proizvodi, ograničena je količina voća, povrća i jaja, kao i proizvoda od jaja i meda. Smije se, primjerice, nositi 20 kilograma ribe, ali ne i pašteta. U Hrvatsku se može unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, ili 50 grama duhana. Za one koji se na granici odluče "kockati" i pokušaju nelegalno unijeti robu, propisane su rigorozne kazne koje za fizičke osobe iznose od 3000 do čak 100.000 kuna. Dopušten je i unos četiri litre vina te 16 litara piva. Upravo je pivo jedan od glavnih razloga odlazaka Slavonaca u prekograničnu kupnju u BiH, u što smo se i sami uvjerili. Iz trgovačkog centra u Orašju malo je tko izišao bez bar jedne gajbe piva, a neki i sa po nekoliko, ovisno o broju osoba u automobilu. Sve češće kupuju i pivo u limenci za koje u Hrvatskoj mogu dobiti i povratnu naknadu. Ali za Županjce i stanovnike drugih naselja u pograničnoj zoni postoji i jedan uvjet - roba ne smije biti kupljena u naseljima u pograničnom pojasu, kojemu, primjerice, pripadaju Orašje i Brčko, nego u onima udaljenima više od pet kilometara od granice. Na graničnom prijelazu to dokazuju računom, pa mnogi pivo kupuju u Lončarima, desetak kilometara od prijelaza Orašje. Vinkovčani, pak, i stanovnici okolnih sela pivo bez problema kupuju u Orašju jer žive dovoljno daleko od granice.

"Puno toga se u BiH više i ne isplati kupovati, primjerice šećer, ulje, brašno, deterdžent za rublje, jer su pojedini proizvodi i skuplji. Jeftiniji su sokovi, mineralna voda, pojedini lijekovi i vitamini. Primjerice, selen od Solgara stoji kao i kod nas, ali su šumeći Supradyn i kapi za nos povoljniji", kaže nam Županjka Kata. Kao prednost kupnje navodi i povrat poreza pri iznosu većem od 100 konvertibilnih maraka (KM). Orijentacije radi, za oni koji se još uvijek lakše snalaze s kunama nego s eurima, jedna je marka približno četiri kune.



Donosimo i cijene nekih proizvoda u Orašju. Primjerice, pakiranje Vegete od 250 grama stoji 2,80 KM, litra mlijeka Meggle od 2,5 posto 2,55 KM, Dukatov mileram 3,15 KM, mljevena Franck kava od 500 grama 8,45 maraka, sok Sensation od litru i pol 1,55 KM, a ledeni čaj Jana 2,10 KM-a dok je Coca-Cola od dvije litre je 2,60, a Sky cola 1,70 KM. Nadalje, gajba Ožujskog piva je 20 KM, a gajba piva Pan marku je jeftinija. Mineralna voda Tešanjski dijamant od dvije litre stoji 0,70 KM. Pakiranje od 10 komada jaja je 4,20, a od 30 komada 11,30 KM. Kilogram svježe rajčice je 3,80, a krastavaca 3,60 KM-a. U Orašju su poskupili i ćevapi i đulbastije, pa za veliku porciju sada treba izdvojiti devet maraka. Obična kava je dvije marke. Agencija za statistiku BiH iznijela je podatak da je inflacija u BiH 16,3 posto. Toliko je na godišnjoj razini u prosjeku zabilježen rast cijena. Hrana i bezalkoholni napici u prosjeku su, lani u studenome u odnosu prema studenome 2021., poskupjeli za 24,5 posto, alkoholna pića i duhan za 2,5 posto. Nekada je gorivo ondje bilo osjetno jeftinije, pa su mnogi Slavonci preko granice punili spremnike svojih automobila. Na benzinskoj crpki na ulazu u Orašje litra eurosupera 95 stoji 2,46 KM, dizela 2,81 KM, a cijena autoplina je 1,46 maraka.

Pravo na povrat PDV-a od 17 posto koje ostvaruju strani državljani u BiH ne odnosi se na iznesena mineralna ulja (petrolej, dizel-gorivo, ulje za loženje, ekstralako i lako specijalno, motorni i bezolovni benzin), alkohol i alkoholna pića te prerađevine od duhana.

Samim tim su iznosi novca koji Slavonci ostavljaju u BiH puno veći od onih koje pokazuju zahtjevi za povrat PDV-a.