Objavljeno 30. siječnja, 2023.
Čuljak: Takvi pčelari vjerojatno neće imati problema u prezimljavanju
VINKOVCI
Mnogi su pčelari bili zabrinuti kada su prije mjesec dana proljetne temperature usred zime prerano izmamile pčele iz košnica. Cvjeta lijeska, pčele već unose pelud, pa su i matice mnogo ranije počele nositi jajašca, no nastupi li dugotrajna hladna zima, neće biti dobro - upozorio je iskusni pčelar Zlatko Milovac početkom siječnja. Pčelarski stručnjaci podsjećaju kako je posao pčelara da tijekom zime pčele na pčelinjaku imaju dovoljno meda kako bi prezimile do proljeća, točnije, da im ne izvadi previše onoga što su same proizvele tijekom sezone da bi mogle prezimiti.
Iako je u kontinentalnom dijelu Hrvatske siječanj hladan mjesec, s temperaturama koje se spuštaju ispod ništice, sve češće takav nije, pa bilježimo i velike oscilacije temperature.
- Kada se spomene zima, svi pred očima imamo idiličnu sliku mira, hladnoće, snijega i tišine. Naše su pčele prilagođene tim uvjetima i svoj su životni ciklus uskladile s tim. Budući da posljednjih desetak godina vremenske prilike kod nas izgledaju drukčije, pčele svoj život prilagođavaju okolišnim uvjetima i rade sve ono što je potrebno da uspješno prežive taj period. Pčelari koji su na vrijeme pripremili svoje pčelinje zajednice s dovoljnim količinama meda i tretirali ih protiv nametnika mogu očekivati da neće imati problema u prezimljavanju i uspješnom proljetnom razvoju. Toplo vrijeme zimi za posljedicu ima veću potrošnju hrane i pojavu prvog legla. Pojava tog prvog legla može izazvati probleme u daljnjem tijeku zimovanja ako dođe do naglog i dugotrajnog zahlađenja. Pčele u tom slučaju griju leglo svojim tijelima i ako nema hrane, dostupnog meda, one ugibaju – kaže Stako Čuljak, dugogodišnji pčelar, dopredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza i predsjednik Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije.
Prošlu pčelarsku godinu u okviru desetogodišnjeg prosjeka Čuljak ocjenjuje prosječno lošijom.
- Nakon dvije godine u kojima većina pčelara nije ni vrcala med, prošle smo godine izvrcali neke količine meda. Moram naglasiti da oni pčelari koji ulažu velika sredstva u opremu i seljenje pčelinjih zajednica, jer od toga žive, svake godine vrcaju med. Znači, domaćeg meda bit će dovoljno za naše sugrađane - kaže Čuljak, ali o cijenama će svoje reći tržište. No opći je stav pčelara da se cijene već dugo nisu mijenjale i nešto će se morati poduzeti.
Što pčelari moraju napraviti u svojim pčelinjacima sljedećih tjedana i mjeseci?
- Pčelari su pripremu pčelinjih zajednica za zimovanje i proljetni razvoj obavili krajem ljeta i početkom jeseni. Što je taj posao napravljen bolje i na vrijeme, pčele imaju bolje uvjete za zimovanje. Sada nam preostaje kontrola potrošnje hrane i ako se pokaže potreba, dodavanje prve pogače – kaže Stanko Čuljak, dodajući kako su već počele godišnje skupštine pečlarskih udruga, a županijski Pčelarski savez zaokupljen je pripremama za 18. Pčelarske dane, u ožujku.
Miroslav Flego
Nekoliko toplih dana nosi dobrobit
I slovenske pčelare muče slične brige kao hrvatske kolege, i oni naglašavaju kako su nedavne visoke temperature najmanje pogodovale pčelama.
- One izlaze iz košnica i traže pelud na lijesci i drugim proljetnim medonosnim biljkama. Hladne zime pčelama nisu dobrodošle, jer kada pčele napuste košnice i lete okolo u toplijim zimskim danima tražeći hranu, troše energiju. U prirodi ništa neće pronaći, što znači da će potrošiti puno energije tražeći nešto čega nema – objašnjava pčelarski stručnjak Vlado Auguštin. Dodaje kako nekoliko neravnomjerno toplih dana zimi može dugoročno čak i dobro doći pčelama, jer u takvim danima pčele izlijeću iz košnica i “nalete se”, što je dobro za zdravlje cijele pčelinje zajednice. No ako toplo vrijeme potraje, upozorava slovenski pčelar, kako je bilo krajem prosinca i početkom siječnja, pčele će ubrzano konzumirati hranu položenu u košnice, što može znatno, čak i smrtonosno, oštetiti košnicu.