Krvne žile sužavaju se pri niskim temperaturama i opterećuju srce koje mora raditi više kako bi opskrbilo kisikom krvožilni sustav. Oboljeli od srčanih bolesti izloženi su povećanom riziku da im se srce pretjerano napreže pri niskim temperaturama, a u najgorem slučaju to može izazvati srčani udar. Dakle, ljudi u kojih je dijagnosticiran povišeni krvni tlak, zatajenje srca, koronarna bolest srca, angina pectoris, fibrilacija atrija ili duboka venska artroza u nozi moraju biti posebno oprezni kada zahladi. To, međutim, ne znači da ne smiju biti aktivni u zimskim danima i kardiolozi im općenito savjetuju lagane šetnje. Za srčane je bolesnike koristan šal ili maska preko nosa i usta jer će tako u respiratorni sustav stizati topliji zrak. Pri krajnje niskim temperaturama srčanim bolesnicima savjetuje se da ipak ne napuštaju kuću te da vježbaju u zatvorenom prostoru, primjerice voze sobni bicikl. Pritom moraju paziti da borave u zagrijanoj prostoriji. Snijeg nameten pred kućnim pragom obično poziva vlasnika da ga očisti, no ljudi sa srčanim bolestima trebali bi dvaput promisliti prije nego što krenu u akciju, savjetuju liječnici. Naime, kombinacija tjelesnog napora, temperature ispod ništice i slabog srca može izazvati ozbiljne medicinske posljedice. Liječnici općenito savjetuju ljudima koji su liječeni zbog bolesti srca da se ne naprežu kada temperature padnu ispod nule.

Najčešći simptomi srčanog udara su bol u grudima, koja je iznenadna, jakog intenziteta i lokalizirana u sredini prsnog koša, širi se u lijevu ruku, u nekim slučajevima bol se širi i u desnu ruku, u vrat, donju čeljust, trbuh i leđa, nelagoda u prsnom košu, koja može biti dulja od nekoliko minuta ili može dolaziti na mahove, a osjeća se kao stiskanje, neugodan pritisak, zadihanost, koja daje osjećaj nedostatka zraka, kratkoće daha ili nemogućnosti udisanja, a često je udružena s neugodom u prsnom košu i boli. Ostali simptomi uključuju: osjećaj nagle slabosti, mučninu, vrtoglavicu, glavobolju, znojenje, poremećaje srčanog ritma, uznemirenost, tjeskobu, gubitak svijesti. Ako se jave tegobe sa sumnjom na srčani ili moždani udar, važno je što hitnije javljanje liječniku kako bi se na vrijeme poduzele odgovarajuće dijagnostičke i terapijske mjere. Stoga je važno znati prepoznati simptome bolesti te odmah reagirati i potražiti liječničku pomoć. Srčanožilne bolesti glavni su uzrok smrti i jedan od vodećih uzroka obolijevanja u suvremenom svijetu.