Sjena ukrajinskog rata pratila je i ovogodišnji Svjetski gospodarski forum (WEF), koji se tradicionalno održao u švicarskom Davosu, ovaj put u snježnom ambijentu, za razliku od prethodnih, toplijih godina. Ekonomska situacija, naravno, bila je dominantna tema, no, uza sve nevolje koje su pogodile Europu, summit je ipak zračio izvjesnom dozom optimizma, koji možda i nije bio očekivan s obzirom na sve što se događa. Na tom tragu posebno su odjeknule riječi šefice Europske komisije Ursule von der Leyen, koja je, između ostalog, najavila najveću industrijsku transformaciju u povijesti kazavši kako će Europa "pisati novu priču".

Uglavnom, ovogodišnji skup u Davosu od goleme je važnosti, pa mu se valja vratiti i popratiti ga pomnijom analizom, gledajući naprijed, prema mjesecima koji slijede. U tom smislu dobro zvuči zaključak panela WEF-a kako bi 2023. godina mogla biti bolja no što se očekivalo, uz ogradu da su rizici još uvijek brojni, uključujući moguću eskalaciju sukoba u Ukrajini i prijetnju transatlantskog trgovinskog rata, prenose svjetske agencije, uključujući i našu Hinu.

Direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva poručila je auditoriju u Davosu da se među dobrim vijestima izdvaja mogući snažniji rast Kine, kojoj MMF sada prognozira povećanje aktivnosti u ovoj godini od 4,4 posto. Iako će to vjerojatno potaknuti MMF da u siječanjskim međuprognozama podigne aktualnu procjenu rasta svjetskog gospodarstva u ovoj godini sa sadašnjih 2,7 posto, ne treba očekivati "dramatično poboljšanje", upozorila je Georgieva. Tako bi otvaranje Kine moglo potpiriti globalnu potražnju za energijom i podići njezine cijene, a rezultat bi mogao biti novi val inflacijskih pritisaka, samo nekoliko mjeseci nakon što je njezin skok dosegnuo vrhunac, dodatno je objasnila Georgieva.

Inače je ovogodišnjim WEF-om dominirala rasprava o tinjajućem sporu Sjedinjenih Država i Europe oko subvencija za prelazak na zelenu energiju, sve ozbiljnijim dužničkim problemima u zemljama u razvoju i izraženom geopolitičkom riziku diljem svijeta. "Najviše me, naravno, zabrinjava rat u Ukrajini", rekao je francuski ministar financija Bruno Le Maire na panelu upozoravajući na moguću eskalaciju. No rat je istodobno potaknuo EU da u odlučnoj potpori Ukrajini više nastupa kao politička sila, dodao je Le Maire.

U osvrtu na američke subvencije za zelenu tranziciju, koje Europa smatra nespojivima sa slobodnim tržišnim natjecanjem, francuski ministar upozorava da plan Washingtona mora biti kompatibilan sa sličnim naporima diljem svijeta. "Ključni problem nije Kina na prvom mjestu, SAD na prvom mjestu ili Europa, ključno je što bi svima nama na prvom mjestu trebala biti klima", rekao je Le Maire, koji će s njemačkim dužnosnicima u Washingtonu razgovorarati o mogućim izmjenama američkih subvencija.

Bivši američki ministar financija Larry Summers rekao je da američke subvencije i planovi Europe za borbu protiv klimatskih promjena bar čine dugoočekivano intenziviranje aktivnosti u prelasku na zelenu energiju. "Dobro je ako se subvencijama ratuje za dobar cilj. To je vrlo zdrava vrsta natjecanja u usporedbi sa svim drugim vrstama natjecanja kojima je svijet svjedočio", rekao je Summers. Naglasio je istodobno da bi ono trebalo biti ravnopravno i da nikoga ne bi trebalo ograničiti ni isključiti.

S druge strane, optimizam zrači i s Wall Streeta. Naime, menadžeri s Wall Streeta primijetili su u Davosu da je pesimizam popustio, jer su se gospodarstva SAD-a i Europe pokazala otpornima, a Kina je olabavila mjere suzbijanja COVID-a. Opisavši prošlu, 2022. godinu kao "čudnu", predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde poručila je vladama da vode računa o tome da fiskalnom politikom koja bi mogla "pregrijati" gospodarstvo ne otežaju posao središnjim bankama. "Moja je mantra u monetarnoj politici da treba biti uporan", rekla je Lagarde, potvrdivši da ECB planira nastaviti s podizanjem kamatnih stopa koliko god bude potrebno.

U svojoj analizi za DW Ashutosh Pandey podsjeća kako se ovogodišnji skup održavao dok je globalno gospodarstvo pod golemim pritiskom visoke inflacije, energetske krize, poremećaja u opskrbi zbog rata i ponovnog izbijanja pandemije korone u Kini. "Ekonomske, ekološke, društvene i geopolitičke krize su se spojile i stvorile izuzetno nepredvidljivu i neizvjesnu budućnost", rekao je novinarima Klaus Schwab, osnivač WEF-a.



Čelnici iz više od 50 zemalja okupili su se na petodnevnom sastanku s temom "Suradnja u fragmentiranom svijetu". Među njima su bili njemački kancelar Olaf Scholz, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i španjolski premijer Pedro Sanchez. Davos su posjetili i neki nedavno izabrani predsjednici, kao što je Yoon Suk-yeol iz Južne Koreje, Gustavo Petro iz Kolumbije i Ferdinand Marcos mlađi s Filipina. Afričke delegacije predvodili su predsjednici Cyril Ramaphosa iz Južne Afrike i Samia Suluhu Hassan iz Tanzanije. Iz SAD-a je skupu nazočio specijalni izaslanik predsjednika Bidena za klimatska pitanja John Kerry i povjerenica za trgovinu Katherine Tai. Osim 56 ministara financija, više nego ikada prije, u Davosu se pojavilo i 19 direktora središnjih banaka. Iz Rusije nije došao nitko - WEF je prekinuo veze nakon napada na Ukrajinu. A Ukrajina je ove godine ponovo poslala delegaciju visokih dužnosnika. Zbog sigurnosnih razloga organizatori nisu objavili nikakve detalje.

Sve u svemu, 53. sastanak u Davosu održavao se u sjeni koliko ukrajinskog rata toliko i u sjeni najtežih gospodarskih previranja posljednjih godina. Šefica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva upozorila je da bi trećinu svih nacionalnih gospodarstava ove godine mogla pogoditi recesija. Rat u Ukrajini i zapadne sankcije Rusiji doveli su do neviđene nestašice energije. Iako se čini da je inflacija na razvijenim tržištima, kao što su SAD i eurozona, već dostigla vrhunac, ona je i dalje natprosječno visoka. To prisiljava središnje banke na agresivno podizanje kamatnih stopa. A visoke kamatne stope pak dovode do većih troškova refinanciranja u fazi stagnacije gopodarstva i povećavaju rizik od globalne dužničke krize. To vrijedi i za afrički kontinent. Prema Svjetskoj banci, trenutna gospodarska kriza može dovesti do daljnjeg povećanja siromaštva u podsaharskoj Africi. U toj regiji već́ živi 60 posto najsiromašnijih na svijetu.

U najnovijoj godišnjoj procjeni rizika koju je izradio WEF rastući globalni troškovi života izazvani pandemijom i ruskom invazijom na Ukrajinu navedeni su kao najveći neposredni rizik. Uska grla u opskrbi energentima i hranom vjerojatno će potrajati još dvije godine. Predsjednik Svjetskog gospodarskog foruma Borge Brende je izjavio: "Sastanak u Davosu održavao se u sjeni najsloženije geopolitičke i globalne ekonomske situacije u posljednjih nekoliko desetljeća. Ulozi su zaista veliki za globalno gospodarstvo, koje mora pokušati izbjeći globalnu recesiju, usporavanje rasta, visoku inflaciju i povećanje zaduženja."



Sad kad je ovogodišnji skup u Davosu završio, osim optimizma i nove nade za 2023. u nekoj post-Davos priči zanimljiv je još jedan aspekt koji valja spomenuti jer se uklapa u svjetske trendove urota, oliti zavjera, oko tzv. novog svjetskog poretka. Podsjetimo prije toga da je Svjetski gospodarski forum 1971. utemeljio njemački ekonomist Klaus Schwab - tada se skup održavao pod imenom European Management Conference. Financira se iz članarina i javnih subvencija. Cilj WEF-a je, prema vlastitim navodima, "poboljšati stanje svijeta". Schwaba se dovodi u vezu s idejom "The Great Reseta".

Drugim riječima, Svjetski gospodarski forum u Davosu, u švicarskim Alpama, na kojem se okupljaju šefovi država i poslovni čelnici, idealna je tema za teoretičare urota koji šire teoriju o "elitnoj kabali koja vlada svijetom". Tako je i ovogodišnji skup postao inspiracija za širenje laži kao što je tvrdnja da Svjetski gospodarski forum (WEF) želi da ljudi jedu kukce umjesto mesa kako bi se ublažilo prehrambenu nesigurnost. Zvuči bizarno, neozbiljno i neodgovorno. Takve teorije raspiruje, prema mišljenju nekih promatrača, dogovaranje poslovnih čelnika iza zatvorenih vrata, što je, navode, trajna karakteristika WEF-a koja podupire uvjerenje da ga vodi tajnovita kabala koja djeluje u privatnom interesu pod izgovorom da rješava javne probleme.

"Svjetski gospodarski forum meta je dezinformacija jer zauzima jedinstveno mjesto u javnoj svijesti - ondje se okupljaju najmoćniji i najutjecajniji politički i gospodarski akteri", reagirao je Michael W. Mosser, profesor međunarodnih odnosa na Teksaškom sveučilištu u Austinu. "WEF-ova netransparentnost, zajedno s uvjerenjem da je gospodarska globalizacija pozitivna za čovječanstvo, pretvara ga u metu optužbi da je izgubio osjećaj za ‘obične‘ ljude", dodao je Mosser.

AFP-ovi stručnjaci (Agence France Presse) za provjeru činjenica nedavno su razotkrili lažne objave u društvenim medijima u kojima se tvrdilo da je WEF objavio priopćenje u kojem je podržao pedofiliju, što je glasnogovornik foruma ocijenio "čistom izmišljotinom". U nekim se objavama također lažno tvrdilo da je WEF pozvao da se "pobije milijune pasa i mačaka diljem svijeta" u sklopu borbe protiv klimatskih promjena. Val dezinformacija, koje su po promatračima nekoć bile ograničene na radikalnu manjinu, počeo se širiti internetom zbog očitih pokazatelja da se globalna nejednakost pogoršava.

Kad se o Davosu radi, na meti su uvijek najbogatiji svjetski moćnici. Od 2020. imovina milijardera raste za 2,7 milijardi američkih dolara na dan, iako je inflacija progutala dio plaća najmanje 1,7 milijardi radnika diljem svijeta, prema izvješću nevladine organizacije Oxfam objavljenom na dan otvaranja foruma u Davosu. "Davos spada među okupljanja najvišeg profila u svijetu i normalno je da će poput gromobrana privlačiti sve koji su nezadovoljni sadašnjim statusom quo, bilo realnim, poput nejednakosti, bilo imaginarnim, poput cjepiva", rekao je Danny Rogers, suosnivač neprofitne organizacije Globalni indeks dezinformacija, te dodao kako lažni sadržaji "često iskorištavaju niz postojećih urota koje se temelje na sličnom nepovjerenju u vladu, znanost i druge demokratske institucije".



Prema mnogima, elitistička narav foruma, za koji mnogi poslovni čelnici plaćaju desetke tisuća dolara da bi na njemu sudjelovali, od kojih neki dolaze privatnim zrakoplovima, ne mareći za emisije stakleničkih plinova, produbljuje to nepovjerenje, premda ponekad i posve neopravdano. "WEF je savršena meta (za dezinformiranje)", rekla je Claire Wardle sa Sveučilištu Brown te dodala: "Odvija se poput onoga što čini temelje svake teorije urote, a to je da svijet kontrolira tajna elita kojoj vi ne pripadate." To je očito u sarkastičnim memovima, uključujući jedan koji prikazuje tipičan obrok u Davosu - osobu nadvijenu nad zdjelicom novčića s velikom žlicom u ruci.

Mnogi teoretičari urote spominju i Veliki reset, temu WEF-a 2020. povezanu s pandemijom COVID-19, što smatraju planom globalne elite za kontrolu nad svijetom. Jedna sjednica WEF-a o "očitoj i aktualnoj opasnosti dezinformacija", kojoj su nazočili mediji, uključujući izdavača The New York Timesa, i sama je postala metom teoretičara urote. Rasprava o dezinformiranju, prema jednom konzervativnom podcastu, bila je zamišljena kao kritika prava javnosti da kritizira WEF-ovu agendu. "Neutemeljene izjave i teorije urote zamijenile su razum fantazijom. S obzirom na sve veće strahove zbog troškova života - koje pogoršavaju pandemija i energetska kriza - sada je važnije nego ikad prije odlučno se obračunati s dezinformacijama", naglasio je Yann Zopf, WEF-ov direktor za medije, a prenose DW i AFP.

Bilo kako god, nade u bolje sutra ne manjka ni nakon ovogodišnjeg Davosa. Ili, da citiramo za kraj ove teme Ivu Andrića: "Prevariti se u jednoj velikoj nadi nije sramota. Sama činjenica da je takva nada mogla postojati vrijedi toliko da nije suviše skupo plaćena jednim razočarenjem"!