Sporazum Beograda i Prištine, kad tome dođe vrijeme, neće potpisati predsjednik Aleksandar Vučić, premda je godinama glavni pregovarač u dijalogu, piše neovisni portal Demostat, navodeći da valjanost sporazuma podrazumijeva ratificiranje u parlamentu, a možda i izjašnjavanje na referendumu.

To je, prema ocjeni Demostata, "između redova, rekao i sam Vučić na konferenciji za novinare u ponedjeljak", govoreći o europskom prijedlogu za normalizaciju odnosa Beograda i Prištine poslije sastanka s američko-europskom diplomatskom petorkom u Beogradu. "Ja znam što ću odlučiti, ali ne u ime Srbije, budući da bi bilo suprotno Ustavu. U ime Srbije odlučivat će, razumije se, drugi nadležni državni organi i eventualno građani", rekao je. Uobičajeno i normalno bi bilo da sporazum potpiše premijer, jer to proizlazi iz odredbe Ustava po kojoj je vlada izvršno tijelo koje provodi politiku zemlje na unutarnjem i vanjskom planu, navodi Demostat, uz napomenu da je "Vučić u više navrata rekao da ga je Vlada Srbije ovlastila da pregovara, ali nije objasnio kada i kako".

Profesorica prava u mirovini Vesna Rakić Vodinelić ocijenila je da će sporazum Beograda i Prištine "imati sve karakteristike međunarodnog sporazuma", naglasivši kako, po Ustavu Srbije, unutarnju i vanjsku politiku vodi vlada. Šef države, prema Ustavu, ima ovlasti predstavljati Srbiju u zemlji i u inozemstvu, ali, kako naglašava, "predstavljanje i zastupanje države nije isto". "Jasna je ustavna odredba po kojoj Vlada vodi unutarnju i vanjsku politiku. Kod nas se dogodilo to da je Vučić preuzeo ovlasti drugih izvršnih, nekada i pravosudnih organa", navodi Rakić Vodinelić. O Vučićevoj najavi da će o sporazumu odlučivati narod, kaže kako to ne mora značiti da će biti raspisan referendum, nego se može tumačiti i da će o tome odlučivati zastupnici Skupštine Srbije, kao predstavnici građana. Navodi da "nije obavezno, ali bi valjalo" raspisati referendum prije potpisivanja, da bi se vidjelo kako na to gledaju građani.

U međuvremenu, Vučić je izložen pritisku oporbe da europski plan za Kosovo, proistekao iz francusko-njemačkog prijedloga, učini javnim i stavi ga na stol zastupnicima parlamenta te da u raspravi sudjeluju međunarodni dužnosnici koji će objasniti što misle da time Srbija dobiva, a što može izgubiti. Prijedlog EU-a, koji podržavaju Njemačka, Francuska, Italija i SAD, Beogradu i Prištini predstavljen je u rujnu i prosincu 2022., a predviđa poštovanje teritorijalnog integriteta, nepovredivost granica, priznanje državnih simbola i poseban aranžman za srpsku zajednicu na Kosovu. Srbija inzistira da je formiranje Zajednice srpskih općina na Kosovu ključna točka za nastavak dijaloga o konačnom rješenju.

Vučić je poslije sastanka s izaslanicima SAD-a i EU-a rekao da je Srbija “spremna prihvatiti koncept europskog plana” i raditi na primjeni predloženog o dijalogu s Kosovom. Potom je u obraćanju javnosti rekao da je plan koji su SAD i EU stavili pred Beograd postao “de facto pregovarački okvir za ulazak Srbije u EU” i upozorio na niz političkih i ekonomskih posljedica ako ne bude prihvaćen. H