Objavljeno 24. siječnja, 2023.
Lagarde: Svi prosperiramo. Ne samo da će Hrvatska biti jača s eurom nego je i euro jači s Hrvatskom
U svojoj karijeri pratio sam sve procese učlanjivanja Hrvatske u brojne organizacije, no ne sjećam se da smo ijedan proces vodili ovako precizno, gotovo točno u dan, u ispunjavanju kriterija. Istaknuo je to u utorak u Zagrebu hrvatski premijer Andrej Plenković. Uz Borisa Vujčića, guvernera Hrvatske narodne banke, on je bio domaćin konferencije "Hrvatska, 20. članica eurozone", koja je označena kao završni korak u procesu uvođenja eura kao nove hrvatske nacionalne valute. Prvi službeni korak bio je 2017. godine, kada je prvi put prezentirana strategija procesa prelaska na novu valutu.
Kontinuitet
"Jedina smo zemlja u povijesti koja je istodobno ušla u europodručje i u šengenski prostor. Sve to dogodilo se samo tri desetljeća od međunarodnog priznanja Hrvatske, koja je početkom devedesetih kretala na put neovisnosti, obrane teritorija i slobode. Mi smo danas među 345 milijuna stanovnika europodručja, pet je to posto ukupne svjetske populacije, koje koristi drugu najjaču valutu na svijetu", istaknuo je premijer.
No do ovoga, naglašava Plenković, posve sigurno ne bi došlo da Hrvatska nije imala kontinuitet u političkoj stabilnosti. "One zemlje koje su sve ovo vrijeme imale takvu vrstu stabilnosti, ostvarile su svoje ciljeve, one druge, koje ju nisu imale, to nisu ostvarile, i to se sada posve plastično vidi", istaknuo je. Plenković je cijeli ovaj proces kontinuiteta nazvao politikom modernog suverenizma koja kao jedan od ciljeva ima i onaj da "s eurom svima bude bolje".
Nije stoga mogao, a ne dotaknuti se aktualnosti vezanih prije svega uz poskupljenja troškova svakodnevnog života. Još jednom ponavlja kako je Vlada RH u cijeli završni proces konvergencije ušla "s dobrom namjerom". "Stoga je važno da se svi akteri ponašaju odgovorno, da ne koriste ovo za neopravdan profit, jer nije bio cilj kreirati osjećaj kao da je euro došao da bi nekome bilo teže", rekao je Plenović te dodao kako u ovoj situaciji priželjkuje i efekte "nevidljive ruke tržišta".
Benefiti od korištenje europskih sredstava sve su očitiji, Hrvatska je na početku svoga europskog puta bila na 61 posto opće razvijenosti EU-a, a kada se budu novi rezultati rezimirali, pokazat će se da smo dosegnuli 72 posto. U tom smislu, istaknuo je hrvatski premijer, Hrvatska je među tri najbrže zemlje koje povlače sredstva dostupna kroz Mehanizam oporavka i otpornosti Europske komisije.
Na skupu je govorio i Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo u interesu građana. "Hrvatske vlasti uvele su učinkovite mjere kojima će spriječiti neopravdano povećanje cijena i istodobno osigurati transparentnost jer se paralelno prikazuju cijene i u kunama i u eurima. Poslovna etika također je snažan čimbenik. To su i inspekcije koje mogu nametnuti određene kazne i financijski teret u slučaju neetičkog ponašanja", naglasio je Dombrovskis. Spomenio je i rusku agresiju na Ukrajinu koju je ocijenio kao "pokazivanje mržnje prema svim vrijednostima koje zastupa Europska unija".
Transformativni učinci
Preko videolinka sudionicima skupa obratila se i predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde, koja je naglasila kako nas jedinstvena valuta povezuje interno, izbjegavaju se promjene u tečaju, a to je važno za jedinstveno tržište "na kojemu svi prosperiramo", te svoj govor zaključila izjavom kako "ne samo da će Hrvatska biti jača s eurom nego je i euro jači s Hrvatskom".
Pohvalno o cijelom procesu govorio je i Paolo Gentiloni, povjerenik Europske komisije za gospodarstvo. "To je prvi put, prema našem iskustvu, da se takav uspjeh dogodio u uvjetima visoke inflacije", rekao je Gentiloni.
Marko Primorac, ministar financija, smatra kako smo postavši 20. država članica eurozone započeli novo poglavlje. "Rezultat je to procesa koji je započeo i uspješno je okončan u mandatu ove vlade i vjerujemo da će imati dugoročne transformativne učinke za naše gospodarstvo, kućanstva i državu u cjelini. Činjenica da smo postali 20. država članica europodručja jasan je znak kako europska integracija još uvijek traje, čak i u ovim izazovnim vremenima. Ovo je snažna i pozitivna poruka našim građanima, partnerima i jasan signal tržištima te dašak optimizma u ovim izazovnim vremenima", rekao je.
Konferencija je zaključena okrugli stolom “Euro kao jamac otpornosti”, na kojemu su sudionici istaknuli prednosti prelaska na euro kao što su kraj valutnog rizika za kredite, lakši izvoz, manje rizičan uvoz, lakše kretanje stanovništva, olakšano investiranje u Hrvatsku te povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske.
Dario Kuštro
tržište
PLENKOVIĆ: VAŽNO JE DA SE SVI PONAŠAJU ODGOVORNO
PET BIVŠIH MINISTARA NA ISTOM MJESTU
Pet bivših ministara financija u pet različitih mandata Vlade RH našlo se u ovoj prilici na istom mjestu i gotovo da su zbog toga na sebe “ukrali svu pozornost”. Mato Crkvenac, Ivan Šuker, Slavko Linić, Boris Lalovac i Zdravko Marić našalili su se kako su se našli kako bi osnovali “sindikat financ ministara”. No bila je to prigoda da svaki od njih ocijeni dosadašnju ulogu svoga ministarstva. Crkvenac, kao najstariji među njima, podsjeća kako se o euru počelo razmišljati još za mandata Račanove vlade, 2000. godine, i to zbog vrlo viskoke nelikvidnosti, Šuker pak drži kako je politiku Ministarstva financija oduvijek krasila konstantnost. Zdravko Marić ponavlja kako uvođenje eura ne bi trebalo dati doprinos dodatnom rastu cijena.
Boris Vujčić guverner HNB-a
ZBOG KUNE BIH JA TREBAO BITI NAJNESRETNIJA OSOBA
”Zbog oproštaja od kune, kao hrvatske valute, ja bih zapravo trebao biti najnesretnija osoba, jer su ipak te novčanice nosile moj potpis. Uostalom, svih ovih godina, moj je posao bio svakodnevno bavljenje kunom kao valutom. Hrvatska je u srpnju 2020. ušla u tečajni mehanizam kao što je bilo i planirano. To je bio ključan datum i bilo bi pitanje kada bismo ušli u eurozonu da se taj datum odgodio. Neugodna inflacijska dinamika, koja je počela u drugoj polovini 2021., dodatno je bila pojačana ruskom agresijom na Ukrajinu u veljači 2022. To je bilo samo nekoliko mjeseci prije nego što je izvješće o konvergenciji dalo ocjenu o tome jesmo li ispunili nominalne kriterije za ulazak u monetarnu uniju”, rekao je guverner Vujčić.