Objavljeno 25. siječnja, 2023.
Našu poljoprivredu još uvijek karakterizira niska produktivnost, slaba konkurentnost i veliki uvoz prerađevina
Europska je poljoprivreda mnogo postigla u proteklih nekoliko desetljeća, a za Europsku uniju poljoprivreda je mnogo više od same proizvodnje hrane. I domaća je poljoprivreda pokušavajući ići ukorak s europskom prolazila kroz različite reforme i razvijala se u skladu sa zahtjevima potrošača koji žele nesmetanu isporuku kvalitetne i zdravstveno ispravne hrane po pristupačnim cijenama.
No nakon gotovo deset godina od ulaska Hrvatske u EU postavlja se pitanje kakve je promjene i izazove ulazak u punopravno članstvo EU-a donio domaćoj poljoprivredi i našim poljoprivrednicima te je li u konačnici donio koristi i prilike za poboljšanje svakodnevnog života u Hrvatskoj.
- Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju poljoprivredna politika posljednjih je godina doživjela snažne transformacije. Poljoprivredna proizvodnja na početku je bila većinom orijentirana na politiku cijena te intervencije Ministarstva poljoprivrede, a ne tržište. Posljednjih godina sve više se ulaže u unaprjeđivanje strukture poljoprivrede i ruralnog razvoja. Europska je unija u današnjem svijetu globalno gledajući najveće jedinstveno tržište, a mi smo dio njega. Otvaranjem tržišta stabilizirale su se cijene poljoprivrednih proizvoda. Razmjena dobara je povećana, izvoz ratarskih proizvoda je u velikom porastu. Najveći rast ostvaren je u ratarskoj proizvodnji, dok svi ostali sektori, pogotovo oni s većom dodanom vrijednošću u prehrambenoj industriji, imaju negativan trend, poneki stagnaciju proizvodnje - rekao je predsjednik Hrvatske agronomske komore Romeo Jukić, naglašavajući sektore u kojima su se problemi samo gomilali i nisu se rješavali prema planu kao, primjerice, u voćarstvu, povrtlarstvu i stočarstvu i naročito mljekarstvu.
Samodostatnost
Unatrag nekoliko godina pandemija koronavirusa i ekonomska kriza odrazile su se na domaću poljoprivredu i posljedice su dočekale i poljoprivrednu industriju.
- Trenutačna kriza te pandemija osvijestile su nas o hitnoj potrebi samodostatnosti vlastite proizvodnje. Otvorila su se pitanja kako je važno aktivirati još više kratke lance opskrbe, kupovati kod naših proizvođača, ali i snažnije kontrolirati kakva nam se to hrana prodaje iz uvoza na policama trgovačkih lanaca. Svi su bili jedinstveni, projekt su svi podržali, očekivao se značajan prostor za rast na vlastitom tržištu, ali je zapelo u mreži administrativnih propisa - pojasnio je Jukić.
I dok hrvatski poljoprivredni sektor zaostaje u konkurentnosti i produktivnosti i, prema dostupnim podatcima, produktivnost rada hrvatske poljoprivrede iznosi tek 30,5 posto prosjeka EU-a, većina poljoprivrednih proizvođača su oni mali.
- Većina domaćih poljoprivrednika su oni koji obrađuje manje od pet hektara poljoprivrednog zemljišta i koje karakterizira loše vođenje poslovnih evidencija, nedovoljno znanja, niska produktivnost i teža prilagodljivost novim zahtjevima tržišta.
Jedan od problema koji se pokušava riješiti su povezivanja proizvođača u brojne organizacije ili kružne prstenove u proizvodnji. Nezainteresiranost samih proizvođača u bilo koji oblik povezivanja dovodi do neujednačene kvalitete. Troškovi proizvodnje su onda znatno veći, nedostatne količine, pakiranja, skladištenje i vrijeme isporuke robe slabe njihov pregovarački položaj prema trgovačkim lancima.
Udruživanje poljoprivrednih proizvođača jedini je model opstanka vidljiv i u drugim zemljama EU-a, kao u Italiji, Francuskoj. Pohvalio bih Ministarstvo što je prepoznalo ulaganja u izgradnju kapaciteta za skladištenje i pakiranje proizvoda te razvoj distribucijskih kapaciteta za rashlađene proizvode - istaknuo je Jukić.
Uključiti struku
Gledajući općenito, našu poljoprivredu još karakterizira niska produktivnost, slaba konkurentnost, veliki uvoz prerađenih proizvoda, a izvozna konkurentnost raste najvećim dijelom kroz proizvode ratarstva.
- Hrvatska je lider u sjemenskoj proizvodnji, to treba sačuvati, poticati i ojačati. Poticajne mjere usmjerene prema sjemenskoj proizvodnji i doradi su odličan potez resornog ministarstva. Mora se priznati da je članstvo u EU-u u poljoprivredni sektor uvelo dosta reda. Primjerice, izobrazbe sigurnu primjenu i upotrebu pesticida, odvojili smo amatere od profesionalnih korisnika. Veliki je iskorak napravljen u edukacijama proizvođača kroz stručna predavanja o pesticidima. Pojedina opasna sredstva za zaštitu bilja izgubila su dozvolu. Povećana je svijest proizvođača kroz integriranu proizvodnju te nitratnu direktivu - rekao je predsjednik Hrvatske agronomske komore osvrnuvši se na potpore u poljoprivredi koje su globalno ostale iste.
- Smanjena su osnovna plaćanja, a uvećana zelena plaćanja i druga. Nije isto računanje prema današnjim pravilima. Zanimljivo je da je osnovno plaćanje jednako u svim članicama EU-a, ali se druga plaćanja preračunavaju prema drugim pravilima.
U strategiji o bioraznolikosti uveden je velik broj ograničenja i zahtjeva ekoloških standarda koje ćemo teško provoditi. Trebalo je za pojedine mjere napraviti prijelazno razdoblje. Proizvođači su u strahu, primjerice zahtjev za smanjivanje upotrebe mineralnih gnojiva i pesticida dovest će do sigurnog pada u ratarskoj proizvodnji. Smatram kako bi struka trebala više biti uključena u razrade planova, projekata i brojnih pravilnika. Stručnjake treba uključiti u kreiranju strategije i provedbe poljoprivredne proizvodnje. Politiku treba ocjenjivati po ostvarenim rezultatima, a ne po željama i namjerama - pojasnio je Jukić te dodao kako se poljoprivredna politika EU-a posljednjih desetljeća znatno mijenjala, a također se mijenjaju stavovi i očekivanja kupaca od poljoprivrednih proizvođača.
Može se zaključiti kako unatoč brojnim izazovima s kojim se poljoprivreda susrela u proteklom desetogodišnjem razdoblju, a pretvorivši se u potrošačko društvo zapostavljajući vlastitu proizvodnju, još nije došlo do promjena koje bi omogućile rast poljoprivredne proizvodnje i nismo iskoristili potencijal tog sektora.
- Hrvatska ima velik potencijal unaprijediti rezultate svoga poljoprivrednog sektora. Ključnu ulogu u tome ima Ministarstvo poljoprivrede. Početak rada ovlaštenih agronoma, tj. privatne savjetodavne službe, uvelike će pomoći poljoprivrednom sektoru u savjetima, edukaciji te izobrazbi i prilagodbi proizvođača novim izazovima - zaključio je predsjednik Hrvatske agronomske komore.
Tihana Eršek Cicvarić
NADAO SE BOLJOJ SITUACIJI NAKON 10 GODINA
Bešlić: Kako su poticaji bili veći, tako se proizvodnja smanjivala
Gotovo polustoljetno iskustvo u poljoprivredi ima Josip Bešlić iz Bokšić Luga i, kako sam kaže, ulaskom u članstvo EU-a nadao se boljoj situaciji u tom sektoru.
- Kao i prilikom svake promjene, nadao sam se da će biti bolje stanju u poljoprivredi, no, nažalost, mogu samo reći kako se ništa nije promijenilo nabolje, a u dosta je stvari situacija i gora nego što je bila - kazao je Bešlić, kojeg posebno žalosti situacija s ekološkom poljoprivredom. - Takozvana ekološka proizvodnja koju Europa forsira u velikom broju slučajeva i nema proizvodnje i trebalo bi ispred izraza ekološka proizvodnja staviti pridjev takozvana.
Često u razgovoru s tim kvazipoljoprivrednicima čujem priču kako Europa od njih traži, a ja im odgovorim kako to od mene nitko ne traži. Kod nas u Slavoniji je trenutno in uzgoj magaraca, i to muških, zato što se dobiva poticaj na livade s kojih se ne odvozi sijeno, dobiva se poticaj za ugar, a to je po meni zločin - pojasnio je Bešlić ističući kako su poticaji bili veći, tako se i proizvodnja smanjivala umjesto da se povećavala zbog većeg priljeva novca. Komentirajući situaciju u poljoprivredi unatrag deset godina, naglasio je kako se gotovo svake godine mijenjao Zakon o poljoprivrednom zemljištu, a komentirao je i natječaje Ministarstva. - Uvijek netko ima prednost nad drugim, a nikada nema prednost onaj koji zna raditi nad onim koji ne zna raditi. I onda se čudimo što nam nestaje Slavonija. Prošle godine kada je bila katastrofalna suša jedini sam navodnjavao čak i pšenicu i ječam. Prinosi su bili dobri, kao da je najrodnija godina. Raspisan je i natječaj za navodnjavanje, no on se bodovao. Nažalost, u toj utrci ja sam slab, pa se nisam ni prijavio. Da su kojim slučajem odgovorni obišli moje navodnjavane površine i bodovali stanje usjeva i rezultate, siguran sam da bih prošao - zaključio je poljoprivrednik iz Bokšić Luga.