Starci na cestama: Prosječno vozilo ima gotovo 15 godina, traktori stariji od države
Kako se godine nižu, tako polako ali sigurno raste i starost voznog parka u Hrvatskoj. Prema podatcima Centra za vozila Hrvatske objavljenima prošloga tjedna, prošle je godine u Hrvatskoj ukupno bilo 2,5 milijuna registriranih vozila, prosječne starosti 14,59 godina. U usporedbi s 2021. godinom, kada je iznosila 14,3 godine, starost registriranih vozila ponovno je narasla.
Staro i kvari se
Brojke su pomalo zabrinjavajuće, primjerice, 2007. godine prosječna starost svih registriranih vozila u Hrvatskoj bila je puno niža - 10,55 godina. A od tada starost vozila iz godine u godinu raste, izuzetak je samo 2018., koja je za nekoliko dana bila "mlađa" od 2017. Prosječna starost tada je bila "samo" 13,68 godina. Statistika zna nekada biti okrutna, ali i poučna - njezinim iščitavanjem može se zaključiti da nam je kupovna moć sve slabija, sve manje imamo novca za novi automobil, pa se stari tetoši do kraja voznih granica.
I onda se ne treba čuditi kako čak 67,7 posto registriranih vozila ima deset i više godina. Na drugom su mjestu vozila stara šest do devet godina (14,9 posto), zatim od dvije do pet godina (12,9 posto), a vozila stara do godinu dana najmanje su zastupljena, ima ih 4,6 posto.
Da su nam vozila stara, dokazuje i podatak kako je na redovitom tehničkom pregledu od ukupno pregledana 2,3 milijuna vozila njih čak 431.625 proglašeno neispravnima. Da su vozila novija, takve brojke glede pogrešaka sasvim sigurno ne bi bilo. Na pregledanim vozilima utvrđeno je ukupno 2,4 milijuna pogrešaka, od čega najviše na svjetlima - 23,8 posto, a slijede pogreške na kočnicama i pratećim sklopovima s 22,4 posto. U pravilu se te pogreške otklanjaju relativno brzo, nakon posjeta mehaničaru. Treće mjesto po učestalosti uočenih nepravilnosti na svim vrstama vozila u Hrvatskoj zauzele su one na samonosivoj karoseriji, šasiji i ostalim dijelovima, a slijede pogreške na motoru te osovini, kotačima, gumama i ovjesima. Zabilježene su i brojne nepravilnosti na opremi vozila, točnije, njih 74,7 tisuća, ali se i taj broj smanjio u usporedbi s 2021. godinom, kada su na opremi vozila zabilježene 84 tisuće nepravilnosti.
Prošle je godine na ekotestu uočeno nešto manje nepravilnosti, odnosno 64,6 tisuća. Statistike pokazuju nešto manji broj nepravilnosti na uređajima za normalnu vidljivost, pa on iznosi 67,3 tisuća, a 2021. godine iznosio je 67,5 tisuća.
Kategorije vozila
Da se čitatelji ne zbune, simbolna kategorizacija vozila i vozačke dozvole nije jedno te isto. Vozač automobila posjeduje B vozačku dozvolu, a ti isti automobili pripadaju u M1 kategoriju. Prema definiciji, u M1 kategoriju pripadaju motorna vozila za prijevoz putnika koja osim vozačkog sjedala imaju još najviše osam sjedala. Prosječna starost osobnih vozila prošle je godine bila 13,29 godina, što je porast u odnosu prema 2021. godini, kada je bila 13,04 godine.
Prema brojkama, najmlađa su vozila L2 kategorije - mopedi s tri kotača (P-Moped na tri kotača za prijevoz putnika, U-Moped na tri kotača za gospodarske svrhe) - i to samo 4,80 godina. S druge strane, najstarija vozila su kategorije L4 - motocikli s dva kotača i bočnom prikolicom, i to s čak 55,52 godine. Stariji su od većine oldtimera!
Iznad deset godina starosti imaju prosječno i ostala motorna vozila, kombiji, minibusovi, autobusi, kamiončići, kamioni i šleperi. Tako su vozila kategorije M2 - motorna vozila za prijevoz putnika koja osim vozačkog sjedala imaju više od osam sjedala i čija najveća dopuštena masa nije veća od pet tona, prosječno stara 12,81 godinu, a kategorija M3 - motorna vozila za prijevoz putnika koja osim vozačkog sjedala imaju više od osam sjedala i čija je najveća dopuštena masa veća od pet tona, ima prosječno 11,46 godina.
Stare su nam i prikolice, pa je prosječna starost vozila O1 kategorije (prikolice s jednom osovinom, osim poluprikolica čija najveća dopuštena masa nije veća od 0,75 tona) - 18,79 godina, u kategoriji O2 (prikolice čija je najveća dopuštena masa manja od 3,5 t, osim prikolica kategorije O1) starost je 19,53 godine, a po starosti prednjači kategorija O3 (prikolice čija je najveća dopuštena masa veća od 3,5 t, ali nije veća od 10 t) - čak 31,12 godina.
Milan Bugarić
TRAKTORI SU NAM POSTALI OLDTIMERI
I dok moderni traktori imaju sva čuda tehnologije, a znaju se u svoj svojoj raskoši, ali i po milijunskom iznosu, pojaviti i na hrvatskim oranicama, ukupna je brojka sve samo ne to. Prosječni hrvatski traktor i službeno je ušao u kategoriju oldtimera, star je 31,98 godina. I dok novi traktori spuštaju tu granicu, i uglavnom su u dvorištu imućnijih obitelji ili poljoprivrednih tvrtki, hrvatski seljak posjeduje traktor stariji od hrvatske države, nemali broj tih traktora tvornice je napustio sada dalekih 70-ih godina prošlog stoljeća. To samo znači da se za njihov popravak i dalje traže majstori staroga kova, s podlakticama od ulja, kojima kompjutorska dijagnostika nije potrebna. Kako i priliči njezi oldtimera.
RASTE BROJ “STRUJIĆA” I PLUG-IN HIBRIDA
Iz godine u godinu uočava se znatan rast broja automobila na električni i hibridni pogon. Dok je 2021. godine hibridni pogon imalo 15,9 tisuća vozila, tijekom 2022. godine taj se broj popeo na 26,4 tisuće. Potpuno električni pogon imale su tri tisuće osobnih vozila tijekom 2021., a 2022. godine bilo je 4,8 tisuća takvih vozila. Što se tiče plug-in hibrida (hibridno vozilo koje ima vanjsko punjenje), prošle su ih godine bila 2544, što je znatno povećanje u odnosu prema 2021. godini, koja je imala samo 1181 takvo vozilo.