Modna industrija drugi je po redu od najvećih zagađivač okoliša na čitavom planetu i emitira više stakleničkih plinova nego što proizvode međunarodni letovi i pomorski prijevoz zajedno.
Navode to iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) i ističu da se procjenjuje kako je proizvodnja tekstila odgovorna za oko 20 % globalnog onečišćenja čiste vode zbog bojenja tkanina i za 10 % globalnih emisija ugljika godišnje te ako se ništa ne promijeni do 2050. modna industrija potrošit će četvrtinu svjetskog ugljika.

O problemu brze mode industrija i koja je drugi po redu svjetski zagađivač, razgovaralo se u debati ne televizijskoj kući "27", the European program broadcasted on ARTE, the French-German channel every sunday. Trebamo li, i možemo li stati na kraj Fast Fashionu? Kakva je budućnost tekstilne industrije? Može li brza moda postati održiva? Neka su od pitanja na koja su u panelu dani odgovori.
"Europska unija u novom je Akcijskom planu za kružno gospodarstvo tekstilni otpad prepoznala kao jednu od prioritetnih kategorija otpada čiji je utjecaj na okoliš značajan i koju je potrebno što prije sustavno riješiti", istaknula je na gostovanju Jagoda Divić, samostalna savjetnica u Sektoru za industriju i održivi razvoj HGK-a te je navela kako je Unija izradila novu strategiju za tekstil i odjeću kojom želi postati globalni lider u cjelovitom procesu izrade, zbrinjavanja i recikliranja odjeće.
"Strategija će imati za cilj jačanje industrijske konkurentnosti i inovacije u tom sektoru, jačajući tržište EU-a za održivi i kružni tekstil, uključujući tržište ponovne uporabe tekstila, rješavanje brze mode i pokretanje novih poslovnih modela što je i prilika za nova radna mjesta. Modna industrija do sada je izbjegavala princip - zagađivač plaća. Također Europska komisija namjerava krajem ožujka predstaviti strategiju o održivom tekstilu i kružnom gospodarstvu, a prije objave pozvala je tekstilnu industriju da se okrene kružnim poslovnim modelima kako bi se do 2030. minimalizirao utjecaj na okoliš. Također, potrebna je hitna promjena percepcije i da brza moda što prije iziđe iz mode slično kao fosilna goriva, fast food, ili duhanska industrija", rekla je Divić.



Divić je dodala kako se planira uvesti sustav digitalne putovnice proizvoda koja će osigurati transparentnost, standardizaciju i pouzdanost podataka svakog odjevnog komada koji se pojavi na tržištu. "U rješavanje problema tekstilnog otpada nužno je uključivanje velikih globalnih proizvođača u cijeli proces gospodarenja tekstilnim otpadom, što trenutačno nije slučaj, jer u EU-u oko 60 posto odjeće dolazi iz uvoza. Ovime se potiče krajnje korisnike na povećanu kupnju i neodgovorno postupanje s otpadnim tekstilom. Stoga HGK aktivno radi na podizanju svijesti o načinu gospodarenja ovom vrstom otpada i podizanju svijesti o održivom ponašanju kako tvrtki tako i pojedinaca", zaključila je na kraju Jagoda Divić. Z. Rupčić