Novosti
POZITIVNA ISKUSTVA DRUGIH ČLANICA EUROPODRUČJA

Uvođenje eura znači i veće plaće, ali je nužno brzo privući investitore
Objavljeno 23. siječnja, 2023.
Hrvatska je dio velikog, snažnog i jedinstvenog ekonomskog prostora, pa se smanjio i rizik za ulaganja
U Slovačkoj su od uvođenja eura do danas plaće porasle za 54%, a cijene 20%, u Estoniji za 74%, a cijene 25%, a u Latviji za 67%, a cijene 10%.

Euro je posljednja uvela Litva 2015. godine, a od tada do danas bruto plaće u Litvi porasle su za 59%, a cijene za 10%.

Za usporedbu, u razdoblju od 2015. do 2020. u Hrvatskoj bruto plaće su porasle za 9%, a cijene za 3%.

Slovenija je u euro ušla 1. siječnja 2007. godine. Prema podacima slovenskog statističkog ureda, neposredno prije ulaska tijekom 2006. godine, prosječna bruto plaća bila je, preračunato iz nacionalne valute, 1.213 eura (neto 773 eura). Tijekom 2007., godine ulaska u eurozonu, narasla je na 1.285 eura (neto 835 eura) da bi do 2020. stigla na 1.856 eura (neto 1.209 eura).

Od 2007. do 2020. prosječna neto plaća u Sloveniji je narasla za 374 eura.

U travnju 2021. prosječna bruto plaća u Sloveniji je 1.995 eura (neto 1.279 eura)

Postotak rasta plaće u Sloveniji od ulaska u eurozonu je i veći od onog koji spominje Plenković, ali preciznost ovdje ovisi o točnom razdoblju koje je premijer uspoređivao.

Plaće u Sloveniji konstantno su rasle od 1990-ih pa je neto plaća, izračunao je statistički ured, od početnih preračunatih 43 eura 1991. do 1.209 eura koliko je bila 2020. godine, narasla nominalno za čak 2.706 posto, ali realno za 102 posto. Najsporiji rast plaće su zapravo imale nakon izbijanja globalne financijske i krize eura – do koje je došlo nakon što je Slovenija ušla u euro – da bi značajniji rast uslijedio u zadnjim godinama.

Cijene su rasle značajno sporije nego plaće. Nakon visoke inflacije u devedesetima, inflacija nakon 2008. nije dosegla tri posto, a 2015. godine, pa potom i 2020. godine zbog koronakrize, bila je prisutna i deflacija.

Statistički ured Slovenije u svojoj brošuri usporedio je koliko se dobara moglo kupiti za iznos prosječne plaće po čemu ispada da se kruha najviše moglo kupiti 1997. godine, kad je neto plaća bila 381 euro, a krumpira 2005. godine, netom prije ulaska u eurozonu. Međutim, većina proizvoda i usluga slovenskim je građanima sada dostupnija nego ranije.

Slovačka u euro ušla krizne 2009. Prema slovačkom statističkom uredu, prosječna plaća na kraju 2020. bila je 1.113 eura. Slovačka je u euro ušla na početku 2009. godine, u vrijeme kada je prosječna plaća bila 710 eura.

Riječ je o porastu od 57 posto, međutim, značajniji rast plaća zbivao se u upravo u zadnjim godinama.

Prema podacima Eurostata, Estonija je 2011. kad je ušla u euro imala neto godišnju prosječnu plaću samca bez djece u visini od 8. 324 eura. Bilježila je kontinuirani rast do 2019. kad je bila na 14.169 eura, da bi u 2020. godini, uslijed koronakrize, bila nešto manja – 14.047 eura (što je porast neto godišnjih primanja od 69 posto).

Latvija, koja je u euro ušla početkom 2014. također bilježi kontinuirani rast – s 6.264 godišnje neto plaće do 9.321 koliko je bila 2020. godine (49 posto).

Litva od početka 2015. s početnih 6.652 eura godišnje neto plaće kontinuirano raste do 10.550 eura (59 posto).

U nijednoj od tih zemalja rast cijena nije jednakom brzinom slijedio rast plaća. Prosječna stopa inflacije u zemljama srednje i istočne Europe je oko 2 posto.

Kada se gleda godišnji neto prosjek samca bez djece, hrvatske su plaće u razdoblju od 2015. do 2020. rasle s 8.210 na 9.677 eura, što je porast od 18 posto.

Međutim, ni u jednoj od tih zemalja euro nije bio ključan uvjet za razvoj i rast standarda.

Slovenija je, primjerice, u euro ušla neposredno prije izbijanja globalne financijske krize, odnosno krize u eurozoni. Slovenija je 2009. godine, nakon izbijanja krize, imala najveći pad BDP-a još od 1991., godine rata i raspada bivše države, i to od 7,5 posto. Tek 2014. uspjela je preokrenuti trend prema ponovnom rastu BDP-a.

Euro nije pomogao ni zaposlenosti. Ona se 2011. spustila na 58,1 posto, ispod razine na kojoj je bila 2006. godine, prije ulaska u euro (58,5 posto) i nastavila je padati da bi se tek 2016. vratila na razinu na kojoj je bila prije slovenskog ulaska u euro.

Broj anketno nezaposlenih je počeo rasti 2008., da bi 2013. Slovenija zabilježila rekordnu nezaposlenost od vremena osamostaljenja u visini od 10,1 posto. U 2020. je nezaposlenost bila 5 posto.

ANALIZA MOJPOSAO OD PRIJE NEKOLIKO DANA:

Prosječna plaća narasla 5% u odnosu na prošlu godinu, ali i dalje gotovo dvije trećine građana ima plaću manju od 1.000 eura Prema podacima servisa MojaPlaća, u 2022. godine prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj je iznosila 7.522 kune (998 eura), što je 5% više nego prethodne godine.

Medijan* plaće je nešto niži i iznosi 7.000 kuna (929 eura), što znači da većina radnika ima manju plaću od navedenog prosjeka. U odnosu na prošlu godinu medijalna plaća narasla je 8% što nam govori da su plaće nižeg ranga ipak rasle u većoj mjeri nego one višeg ranga.

Svakako je zanimljivo pogledati raspodjelu po platnim razredima. Svaki četvrti zaposleni prima plaću od 750 eura ili manje (manje od 5650 kuna), dok svaki treći prima između 750 i 1.000 eura; što čini čak 60% ispitanika koji primaju manje od 1.000 eura. Od 1.000 do 1.500 eura prima 28% zaposlenih, dok je onih s plaćama preko 1.500 eura (ili 11.300 kuna) malo; svega 12%.

Osim menadžerskih zanimanja, gdje su plaće u prosjeku 123% više od prosječne, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (78% više od prosjeka), informacijskih tehnologija (+38%) te telekomunikacija (+17%).

Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju radnici u pomoćnim zanimanjima (-35%), tekstilni radnici (-38%) te zaposleni u uslužnim djelatnostima (-30%).

Gledano prema zanimanjima, najvišu mjesečnu plaću i dalje imaju kontrolori leta (23.235 kuna, odnosno 3.084 eura), direktori IT poslova (22.772 kuna, 3022 eura) te regionalni direktori (21.681 kune, 2717 eura).

Najpotplaćeniji radnici su šivači s prosječnom mjesečnom plaćom od 4.365 kuna (579 eura), tekstilni tehničari s 4.350 kuna (577 eura), frizeri (4.475 kuna, 594 eura) te zaštitari 4.632 kune (615 eura).

Najbolje plaćaju velike privatne tvrtke u stranom vlasništvu

Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su 8% više od prosjeka te iznose 8.149 kuna (1082 eura). S druge strane, primanja zaposlenika tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu su 4% niža od prosjeka (7.191 kunu, 954 eura), prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu se kreću oko 7.087 kuna, odnosno 941 euro (-6%), a mjesečna zarada radnika zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi iznosi 6.999 kuna odnosno 929 eura (-7%).

U odnosu na prošlu godinu plaće su najviše rasle javnoj i lokalnoj upravi i samoupravi (+7%), dok su najmanje rasle privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu (+4%).

Također, provjerili smo postoje li razlike u plaći radnika ovisno o veličini tvrtke u kojoj rade.

U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna plaća iznosi 6.532 kune ili 867 eura (-13% u odnosu na prosjek), u kompanijama koje broje do 19 zaposlenika plaća je 5% niža od prosjeka (7.182 kune ili 953 eura), dok je najviša prosječna plaća zabilježena u velikim tvrtkama s više od tisuću radnika (7.875 kuna i 1045 eura, odnosno 5% više od prosjeka).

U odnosu na prošlu godinu plaće su najviše rasle u tvrtkama s najnižim plaćama, znači u najmanjima; u prosjeku 6%, dok je u velikim tvrtkama u odnosu na prošlu godinu plaća rasla za 4%.

Plaća je i dalje najviša u Gradu Zagrebu

Najniže plaće pronalazimo u Virovitičko-podravskoj (-20%), Brodsko-posavskoj (-17%), te Požeško-slavonskoj (-17%) županiji.

Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (11% iznad prosjeka) te iznosi 8.365 kuna ili 1110 eura (medijan 7.500 kuna).

Obrazovanje i iskustvo donose višu plaću

Očekivano, ispitanici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem. Pa tako

zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom (MBA) imaju u prosjeku 63% višu plaću od prosječne. Da se studiranje isplati pokazuju i podaci da osobe s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju 17% višu plaću od prosječne (8.795 kuna ili 1167 eura) i čak 37% višu od radnika sa srednjom stručnom spremom koji u prosjeku imaju 6.409 kuna ili 851 euro.

Također, istraživanje je potvrdilo kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 6.142 kune, odnosno 815 eura (18% manje od prosjeka), dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 6.757 kuna ili 897 eura (-10%). Do prosječne hrvatske plaće u iznosu od 7.455 kuna (989 eura) dolazimo s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega krećemo natprosječno zarađivati te prosječna plaća onih koji iza sebe imaju deset godina radnog staža iznosi 8.386 kuna ili 1113 eura(+11 %).

Plaće u zemljama Europe

Samo za usporedbu stavili smo prosječne bruto plaće u zemljama Europe. Hrvatska se nalazi među zemljama s najnižim prosječnim bruto plaćama, dok prednjače Švicarska i Luksemburg. No, ne treba zanemariti niti činjenicu da su tamo i troškovi života puno veći.

Beneficije

Broj zaposlenih ispitanika u Hrvatskoj kojima, pored plaće, poslodavac daje određene beneficije je lani blago porastao u odnosu na godinu prije (78% u 2022., 77% u 2021. i 73% u 2020.).

Najčešća beneficija radnika u Hrvatskoj je naknada za putne troškove i javni prijevoz, a potom slijede mobitel za osobnu upotrebu (23%) i topli obrok (22%) što je ujedno beneficija koja je najviše narasla u odnosu na prošlu godinu.

Poslodavci radnicima najrjeđe pokrivaju troškove kulturnih i/ili sportskih aktivnosti (1%) te privatnog mirovinskog osiguranja (2%).

Medijan* je statistička vrijednost koja bolje odražava stvarno stanje. Matematički, to je broj koji razdvaja sortiranu listu brojeva točno na pola, čime se u praksi sprječava da na njegov iznos pretjerano utječu jako mali ili jako veliki iznosi plaća. MojaPlaća.hr je servis koji prati iznose plaće za pojedina radna mjesta u Hrvatskoj. Istraživanje o visini plaća MojaPlaća.hr trenutno obuhvaća gotovo 400 radnih mjesta iz 36 djelatnosti. Prikupljanje ispitanika provodi se kontinuirano putem interneta, a trenutno je u istraživanju aktivno preko 58.000 ispitanika. Nakon godinu dana podaci ispitanika se brišu kako se u daljnjim analizama ne bi uzimali u obzir zastarjeli podaci.

Za više informacija obratite se na:

Alen Mrvac, Odnosi s javnošću E-mail: mailto:alen.mrvac@moj-posao.net, tel. 01 6388 259
 
Igor Bošnjak
VEĆINA IMA MANJU PLAĆU OD PROSJEKA
Prosječna mjesečna netoplaća u RH, s dodatcima, narasla je u 2022. godini na 7522 kune (998 eura), što je za 5 % više nego prethodne godine, ali i dalje gotovo dvije trećine građana ima plaću manju od 1000 eura, govore nedavno objavljeni podatci servisa MojaPlaća. Medijan plaće (broj koji razdvaja sortiranu listu plaća točno na pola) nešto je niži i iznosi 7000 kuna (929 eura), što znači da većina radnika ima manju plaću od navedenog prosjeka. U odnosu na prethodnu godinu medijalna plaća narasla je za 8 %, što nam govori da su plaće nižeg ranga ipak rasle u većoj mjeri nego one višeg ranga. No svaki četvrti zaposleni i dalje prima plaću od 750 eura ili manje (manje od 5650 kuna). Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su 8 % iznad prosjeka - 8149 kuna (1082 eura). Kod onih u pretežno domaćem vlasništvu su 4 % niža od prosjeka (7191 kunu, 954 eura), u tvrtkama u državnom vlasništvu su oko 7087 kuna ili 941 euro (- 6 %), a primanja zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi su 6999 kuna ili 929 eura (-7 %). U odnosu na 2021. godinu plaće su najviše rasle javnoj i lokalnoj upravi i samoupravi (+7 %), a najmanje u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu (+4 %). Plaće su najviše rasle u tvrtkama s najnižim plaćama, znači u najmanjima, u prosjeku za 6 %, a u velikima je u odnosu na prošlu godinu plaća rasla za 4 %. Najniže su plaće u tri slavonske županije - Virovitičko-podravskoj (-20 %), Brodsko-posavskoj te Požeško-slavonskoj (po -17 %) županiji. Najviša je u Gradu Zagrebu (11 % iznad prosjeka) - 8365 kuna ili 1110 eura.

Damir Novotny

ekonomski analitičar

ZA RAST PRODUKTIVNOSTI SU U HRVATSKOJ NUŽNA STRANA ULAGANJA

”Možemo očekivati rast interesa direktnih stranih ulagača, no imamo i uteg neprovedenih strukturnih reformi te ekonomskih i pravnih institucija koje koče ta ulaganja. Slovačka to nije imala. Ona je odmah svoj trgovačko-pravni okvir i ekonomski sustav prilagodila stranim ulagačima koji su ‘nahrupili’ i otvorili puno radnih mjesta, posebice autoindustrija. Te zemlje su išle s ubrzanom privatizacijom, a mi nismo i imamo još neprivatiziranih poduzeća. Rast produktivnosti je i u Slovačkoj i Sloveniji bio vidljiv u privatiziranim poduzećima, a onda je i u državnim, u konkurenciji s njima, počela rasti. Kod nas, nažalost, još uvijek postoji otpor prema reformama i interes stranih ulagača nije tako snažan - prevladava državni sektor s nižom produktivnosti, a onda ne možete podizati plaće. Možete jedno vrijeme, ali za rast produktivnosti nužna su ulaganja i investicije”, kaže Novotny.

EURO NI DRUGIMA NIJE DONIO NAGLI RAST
Prema slovenskim podatcima, tijekom 2006., pred ulazak u eurozonu, prosječna brutoplaća bila je (preračunavanjem iz tolara) bruto 1213 eura (ili neto 773 eura), a tijekom 2007. godine, po ulasku, skočila je na 1285 eura (ili neto 835 eura). No do 2020. (kada je pandemija sve zaustavila) već je stigla do čak 1856 eura (neto 1209 eura) ili pak narasla za 374 eura u 13 godina. U travnju 2021. Slovenci su imali prosječnu brutoplaća od 1995 eura (neto 1279 eura), što je i nešto više od spominjanih 48 % rasta, no ovisi koje se razdoblje točno uspoređuje. Sve se to događalo unatoč globalnoj financijskoj krizi po njihovu ulasku u eurozonu. U drugom desetljeću ovog stoljeća imali su značajniji rast, a cijene su rasle sporije od plaća. Posljednje godine tog desetljeća donijele su bitan rast i Slovačkoj (ušla u EU još krizne 2009.). Slično je bilo i s Estonijom, Litvom i Latvijom, uz brzi rast plaća i bitno sporiji rast cijena. Dakle, euro nije odmah donio nagli rast i razvoj.

Možda ste propustili...

OZLIJEĐENIH NIJE BILO

Letjelica pala kod Velike Gorice

KAMPANJA “BUDI PONOSAN NA SVOJA USTA”

Manje karijesa kod djece i mladih

ŽIVOTNE NAVIKE HRVATSKIH GRAĐANA

Nezdravo se hrane, nedovoljno vježbaju

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana