U prvim danima nove 2023. godine, skupa s uvođenjem eura u platni promet, žitelje Hrvatske iznenadilo je i neočekivano poskupljenjie niza artikala i usluga pa se morala umiješati Vlada kako taj probolem ne bi još više eskalirao u inflatornim kretanjima kojima je stanovništvo izloženo već mjesecima.

Oštre reakcije Vlade uključivale su i apel da se cijene vrate na razinu prije uvođenja eura, ali i najave oštrih mjera u protivnom ako se trgovci ogluše i nastave s poskupljenjima, odnosno neopravdanim zaokruživanjima cijena na više kod konverzije kuna u eure. S obzirom na napetu situaciju na teren su odmah krenule državne inspekcije, Vlada je zatražila popis artikala s jasno izraženim cijenama, što su neki trgovački lanci poput Konzuma i učinili, dok drugi nisu pa su se skupa s HUP-om obrušli na mjere Vlade. U nizu reakcija usljedilo je opetovano upozorenje premijera Plenkovića koji je između ostalog poručio je da će "sitne prevarante koji su iskoristili konverziju i varaju građane", pogoditi nešto od arsenala - ili kazne ili ukidanje subvencija ili veći porez. Ministar gospodarstva Davor Filipović poručio je kako je najbolja "pedagoška mjera" za sve one koji su neopravdano digli cijene, posjeti inspektorata te porezne i carinske uprave. "Dio trgovačkih lanaca nije se ponašao fer i to je točno, a za sada su se kao najbolje pedagoške mjere, sukladno zaključku Vlade da se sve cijene trebaju vratiti na 31. prosinca, pokazali posjeti državnog inspektorata, porezne i carinske uprave pojedinim polovnim subjektima", rekao je ministar Filipović tijekom saborskoj Aktualnog prijepodneva, odgovarajući nezavisnoj zastupnici Marijani Petir o podizanju cijena nakon uvođenja eura.



Ukupno uzevši, aktualna zbivanja oko eura, inflacije i poskupljenja postala su ne samo vruće ekonomsko nego i vruće političko pitanje. Vlada najavljuje oštre mjere za one koji neopravdano dižu cijene, no što zapravo objektivno uzevši može i smije učiniti... pitali smo Denisa Avdagića, geopolitičkog analitičara i političkog konzultanta u konzultantskoj tvrtki INMS (Ideje novih medijskih strategija).

- Moja ocjena je kako hrvatska Vlada jako dobro manevrira u uvjetima opće inflacije koja nije pogodila samo Hrvatsku ili Europu, ili sada našu eurozonu, nego cijeli svijet. Doista, radi se o kompleksnom momentu, u kojemu imamo već dosta mjera poduzetih prema cijenama energenata za kućanstvo, pa i poslovne korisnike, gdje smo gotovo u cijelosti pošteđeni potrošačkog stresa. Djelovalo se i prema cijenama goriva, zatim tu su zamrznute cijene nekih proizvoda i direktna financijska pomoć umirovljenicima i onima u sustavu socijalne skrbi. Vlada ima alate, ali, realno, nisu sva poskupljenja vezana uz uvođenje eura, zato i spominjem kompleksan moment. Imali smo priliku čuti kako je dio onih nad kojima je proveden nadzor sam vratio cijene, a među mogućim mjerama spominje se i uskrata subvencija za električnu energiju, pa i vraćanju cijena na prethodno razdoblje.

Najbolje bi bilo da kao društvo, svi zajedno, shvatimo kako je vrijeme potrebe visoke odgovornosti prema zajednici. Umjesto represije, treba nam više solidarnosti jednih prema drugima. Puno je, posebno ekonomskih, eksperata koji tvrde kako se Vlada treba kloniti pretjeranog miješanja u tržište, ali mislim da je mjera miješanja pogođena jako dobro. Vlada, primjerice, komunicira s trgovcima... Što želim reći, kao potrošači, kada platimo neki proizvod, primijetit ćemo ili ne razliku, ali ne vidimo kako je uložen silan napor sa svih strana i puno nezadovoljstva da se stvari stabiliziraju. Kao građani, potrošači, nismo prepušteni stihiji, a da istovremeno Vlada nije pretjerano ulazila u novu regulaciju slobodnog tržišta. Zato sam odmah spomenuo kako Plenkovićeva vlada jako dobro manevrira u svemu.



Uloga medija oko svega što se zbiva u svezi s eurom, inflacije i poskupljenja? Dojam je da i mediji dodatno potpiruju sveopću histeriju oko cijena i neargumentirano optužuju ulazak u eurozonu, što skupa s uobičajenim populističkim i demagoškim tiradama iz oporbe (Most i dr.) stvara atmosferu linča prema trgovcima. Kakvo je Vaše mišljenje o svemu što slušamo i gledamo na javnoj sceni...?

- Funkcije medija svele su se na kritiku i zabavu, a gotovo potpuno se zanemaruje obrazovna funkcija. Nažalost, nedostaje nam odgovornosti, a posebno kod većine onih koji nisu samo krajnji potrošač, građanin koji kao pojedinac može malo. Svi oni koji imaju utjecaj s njim moraju postupati odgovorno. Na svim razinama se često zaboravlja kako prema društvu svi imamo dug, koji vraćamo porezima, što je u sferi financija, ali i urednim poslovanjem, poštovanjem zakona, pa i odgovornošću. Najbolja društva su upravo ona gdje zakonska uloga represije nije ključna jer se pojedinci ponašaju odgovorno.

Što se medija tiče, ista je stvar, mora se težiti odgovornosti prema čitateljima, slušateljima i gledateljima. Načinom informiranja možete obrazovati i pomoći svakom pojedincu ili raspirivati bijes, mržnju... Na kraju se sve svodi na pojedince, njihovu odgovornost i svjesnost, svakog od nas, kako nismo "Pale sam na svijetu".

U svemu što se sada događa nameće se i pitanje uloge Hrvatske udruge za zaštitu potrošača koja se nije baš proslavila oko ovih pitanja zaokruživanja cijena i poskupljenja, odnosno kontrole svega toga, za razliku od, primjerice, Slovenije, gdje ja vlada njihovoj udruzi za zaštitu potrošača prepustila kontrolu cijena i evidentiranje poskupljenja. Kao potrošač, kako to objašnjavate?

- Pokazuje se kako civilno društvo nije pronašlo svoju ulogu u ovom sektoru. Potrošačke organizacije u svijetu, zemljama kapitalizma, pronašle su svoje mjesto i u brojnim zemljama ostvarile izrazito utjecajnu ulogu. Međutim, kao i u svemu drugome, nevladin sektor mora biti proaktivan, korak ispred, ako želi imati utjecaj. Potrošačke udruge u Hrvatskoj danas više služe zadovoljavanju forme. Nema proaktivnosti. I u Hrvatskoj je financiran, koliko sam upoznat, projekt "Tajni kupac", no same udruge potrošača se žale kako je obujam projekta previše ograničen. Umjesto toga su samostalno mogli nadograditi aktivnosti. Ako se taj sektor civilnog društva svodi samo na financirane projekte i participiranje u raznim vijećima s pravom na nadoknade, onda je jasno kako ne treba očekivati preveliku pomoć od nevladinog sektora, nego se osloniti samo na državna tijela.



Za kraj, ukratko o rekonstrukciji Vlade, odlazak Paladine i Tramišak, dolazak novih ministara... Oporba tvrdi da je to PR potez u funkciji opstanka Plenkovića...?

- Nepotrebno mi je spominjati PR. Radi se o dosta važnom i odgovornom potezu premijera kako prema svim građanima tako i prema unutarstranačkoj politici. Ocijenio bih ovo važnom prekretnicom za HDZ, jer se pokazuje kako je stranka konsolidirana. Ne možemo znati sve detalje, ali ako postoje nesuglasice između premijera i nekog ministra, a izbori nisu blizu, jasno je tko odlazi. Pokazuje se kako to u ovom slučaju funkcionira. To je važno jer se pokazuje stabilnost funkcioniranja najveće stranke i Vlade. Vlada je uvijek priča s jednim liderom koji snosi odgovornost i za svoje suradnike...

Odlazak Paladine i dolazak Branka Bačića također je vrlo značajan, iščitavam to kao jasnu poruku kako je obnova u ovoj godini prioritet za Vladu i vladajuću stranku. Ono što je važno, Bačić je pokazao zavidnu spremnost za preuzimanje ove odgovornosti tijekom rasprava u Hrvatskom saboru, očito svjestan uloge i očekivanja. Na kraju, rezultate će svi zbrajati. (D.J.)