Ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen predstavlja ostvarenje strateškog cilja gledajući iz perspektive vanjskopolitičkih odnosa i na tome iskreno moramo čestitati premijeru i Vladi - navodi Zvonimir Filipović, mag. oec., predavač na Veleučilištu "Lavoslav Ružička" u Vukovaru, te u nastavku svoga komentara za Magazin, piše:

- Većinu građana najviše zanima što taj veliki strateški politički uspjeh donosi na gospodarskom planu i pitanju poboljšanja životnog standarda naših građana. Gledajući iz ekonomske perspektive, prema mome mišljenju, ulazak u eurozonu i Schengen, usudio bih se reći, najveća je prilika koju smo od naše samostalnosti imali prilike iskoristiti za unaprjeđenje našeg gospodarstva i standarda naših građana. Hrvatskoj se u cijelosti otvorilo zajedničko europsko tržište od gotovo 500 milijuna potrošača, naravno to samo po sebi ne donosi rast standarda ako mi kao društvo u cjelini ne uložimo dodatne napore kako bi tu priliku valorizirali. Doduše okolnosti našeg ulaska prati razdoblje povišene inflacije u cijeloj eurozoni pa tako i kod nas. No moramo biti svjesni da inflacija nije povezana s eurom, rekao bih da nam je euro i u ovako nestabilnim okolnostima donio i osigurao dodatnu stabilnost. Hrvatska sada iza sebe ima Europsku središnju banku koja svojim mehanizmima nastoji zadržati stabilnost cijena na cijelom europodručju.

Unatrag godinu dana svi smo svjesni da su se dogodili veliki poremećaji na globalnoj razini izbijanjem rata u Ukrajini, što je uzročno-posljedično na svjetskoj razini donijelo rast cijena energenata, ponajviše nafte, plina i osnovnih poljoprivrednih proizvoda te automatizmom izvršilo dodatni pritisak na rast razine cijena ostalih dobara i usluga. Promatrajući sve ove globalne čimbenike i poremećaje koji su se dogodili možemo vidjeti koliko je bilo zahtjevno i izazovno realizirati takav jedan veliki politički pothvat za Hrvatsku i upravo u uspješnoj realizaciji toga cilja moramo prepoznati pozitivan impuls koji je politika donijela društvu u cjelini te ga moramo preliti u optimizam na gospodarskom planu.

Vratimo li se s globalne na našu lokalnu razinu, svjedoci smo brojnih poskupljenja nakon uvođenja eura odnosno konverzije valuta. Veliki dio minimalnih poskupljenja nastao je zaokruživanjem cijena zbog lakšeg vraćanja ostatka kupcima u maloprodaji. Ne možemo pobjeći ni od fenomena "lova u mutnom" koji su neki pojedini trgovci željeli iskoristiti u okolnostima konverzije valuta, pa su neopravdano podignuli cijene određenih proizvoda, čak u nekim slučajevima od 50 % do 100 %, međutim, srećom, takvi slučajevi ipak više čine iznimku nego pravilo. Činjenica je da su u drugoj polovici prošle godine cijene određenih proizvoda rasle zbog ranije navedenih okolnosti, no tek ulaskom u eurozonu i stavljanjem općeg društvenog fokusa na razine cijena u maloprodaji jednostavno su svi nekako postali svjesniji tih novih okolnosti.

Ovdje na scenu stupa država koja preko svojih institucija mora osigurati ravnopravnu tržišnu utakmicu za sve aktere koji se pojavljuju na tržištu. Prema informacijama koje sam prikupio praćenjem i analizom tržišta maloprodaje moram pohvaliti državni inspektorat jer su već s prvim radnim nove godine brojni gospodarski inspektori bili na terenu te provjeravali trgovačke lance i ostale gospodarske subjekte jesu li izvršili konverziju bez neopravdanih povećanja cijena. Hrvatska je zemlja tržišne ekonomije i u njoj djeluje slobodno tržište koje se ravna po tržišnim principima, a slobodno tržište je dugoročno najveći jamac konkurentnosti i stabilnosti cijena. Moramo biti svjesni da se radi o velikom i sveobuhvatnom poslu i da treba proći određeno razdoblje kako bi se tržište vratilo u ravnotežu. Poučeni iskustvom ulaska ostalih zemalja u eurozonu, u prvom redu naših susjeda iz Slovenije, možemo vidjeti da su najviše poskupjele ugostiteljske i obrtničke usluge, ali također u vrlo kratkom vremenu pratilo ih je i povećanje plaća u tim sektorima, što je pridonijelo stabilizaciji standarda građana.

U razdoblju koje je iza nas, još od vremena pandemije koronavirusa pa do aktualne situacije, država, u prvom redu Vlada, jedinice regionalne i lokalne samopuprave su preko svojih institucija širokim spektrom mjera djelovali u cilju očuvanja gospodarskih subjekata, a time i radnih mjesta i standarda naših građana. Sada je pred svima njima novi izazov da pomoću svih raspoloživih sredstava, u prvom redu inspekcija te drugih raspoloživih alata kao što su najavljivani web-portali s usporedbama cijena ekvivalentnih proizvoda omoguće ravnopravnu tržišnu utakmicu na tržištu maloporodaje. U takvim fer i korektnim tržišnim okolnostima dolazi do izražaja snaga potrošača koji će prepoznati je li neki trgovac neopravdano povisio cijene ili je zadržao cijene na razinama prije 1. siječnja 2023. te će na temelju toga donijete odluke gdje će potrošiti svoje eure i time automatski djelovati na vraćanje maloprodajnih cijena u ravnotežu.

Moramo biti optimistični i vjerovati da su najviše stope inflacije iza nas i da će u mjesecima koji su pred nama doći do smanjenja inflacije i stabilizacije cijena, što potvrđuje i ugledni portal bloomberg.com, a također da će i naše gospodarstvo uspjeti u velikoj mjeri iskoristiti izniman potencijal koji je donio ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen.