Dugo je bio tretiran kao otpadnik sa samo dva saveznika, Moskvom i Teheranom. Ali sada se sirijski vlastodržac Bašar al Asad vraća na regionalnu scenu. Unatoč svim problemima, jasno je da je zadržao moć kod kuće - za DW piše Kersten Knipp, čiji prilog, uz neznatne prilagodbe, prenosimo u cijelosti.

Godinama su bili veliki neprijatelji, ali sada turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kaže da ne isključuje susret sa sirijskim predsjednikom Bašarom al Asadom. Erdogan je prošli tjedan najavio mirovni proces za Siriju, u kojem bi, pored Ankara i Damaska, sudjelovala i Moskva. Prema pisanju turskog lista Hürriyet, šefovi diplomacija tri zemlje bi se mogli sastati već tijekom idućeg vikenda. Prethodno su se šefovi tajnih službi već sreli u Moskvi.

Poznavatelji prilika kažu da je to Asadova šansa da se vrati na međunarodnu pozornicu. Njegovi protivnici u Siriji stoga danima protestiraju protiv Erdoganovih najava. "Asad je dobio rat tako što kontrolira najveće dijelove zemlje, iako ni izbliza cijelu zemlju", kaže nam politolog Christopher Phillips s londonskog Sveučilišta Kraljice Mary. Desetljeće rata donijelo je ogromna razaranja i Pirovu pobjedu režimu. "Ali u vojnom pogledu, opozicija više ne predstavlja ozbiljnu alternativu Asadu", dodaje Phillips.

Turska je dugo bila glavni sponzor naoružane sirijske opozicije i pobunjenika. Erdoganov režim je obilato slao oružje i godinama se nadao Siriji bez Asada na čelu. Sada je, suočen s činjenicama na terenu, napustio taj kurs.



Može biti da se Erdogan uzda u Asadovu pomoć u potiskivanju partije sirijskih Kurda (PYD) i njihovih vojnih jedinica iz pogranične oblasti. Te kurdske formacije su na glasu kao bliske Radničkoj partiji Kurdistana koja je za Erdogana državni neprijatelj broj jedan.

Tijekom godina su turske snage više puta napadale kurdska područja na sjeveroistoku Sirije, vojna invazija i dalje nije isključena. "Nisam sigurna da će se Asad upustiti u zajednički kurs prema Kurdima s Erdoganom", kaže nam Bente Scheller, poznavateljica Bliskog istoka iz njemačke Zaklade Heinricha Bölla. Jer, kako dodaje, premda Asad nije presretan kurdskim zahtjevima za autonomijom, Kurdi na sjeveroistoku su mu bitan partner.

Drugo što bi moglo zanimati Erdogana je povratak oko četiri milijuna sirijskih izbjeglica koji su trenutačno u Turskoj. U lipnju turskog šefa države čekaju predsjednički izbori, a dobro zna da sve više Turaka ne odobrava toliki broj izbjeglica. Država dijelom financira njihov smještaj i potrepštine, što je sve teže, s obzirom na divovsku godišnju inflaciju od 85 posto. Ali, kako smatra Bente Scheller, teško da Asadov režim ima interesa da se u razorenu i osiromašenu zemlju vrate milijuni ljudi.



Nedavno je Asada u Damasku posjetio i ministar vanjskih poslova Ujedinjenih Emirata Zajed al Nahjan. Emirati su, uz Saudijsku Arabiju, najzagriženiji protivnik iranskog utjecaja u regiji. Inače je vladajuća garnitura u Siriji tradicionalno bliska Iranu, a tijekom sukoba u velikoj mjeri se oslanjala na libanonski šijitski paravojni Hezbolah, koju kontrolira Teheran. I to u takvoj mjeri da je Asad na neki način ovisan o Hezbolahu. Pitanje je što bi Emirati mogli ponuditi, a što bi bilo izbliza tako atraktivno za Asada. Osim Irana, Asadov opstanak na vlasti je bez sumnje vojnom intervencijom u Siriji osigurala Rusija. No, ta zemlja na vojnom polju u Ukrajini prolazi lošije nego što se nadala, a međunarodno je u dobroj mjeri izolirana.

U samoj Siriji ponovo je sve više prosvjeda protiv Asada, od kojih bi neki, kažu stručnjaci, opet mogli prerasti u oružane sukobe. Posebno jug Sirije kontroliraju paravojske koje su službeno odane režimu, ali je pitanje koliko su pod kontrolom. "Asadova vlast djeluje stabilno na prvi pogled", kaže Scheller, te dodaje: "Ali mnogim dijelovima zemlje koje službeno kontrolira zapravo upravljaju pojedine paravojske nalik mafiji. One naravno imaju odrješenije ruke ako se Iran ili Rusija ne umiješaju."



Za razliku od diplomatskog preporoda u regiji, Asada na Zapadu i dalje čekaju samo zatvorena vrata. Kako kaže politolog Phillips, za zapadne prijestolnice Asad je ratni zločinac s kojim nema priče. No, i tamo znaju da bez Asada neće biti potpunog smirivanja i obnove Sirije kao i rješenja pitanja izbjeglica. Asad je toga svjestan.

Bente Scheller smatra da bi puzajuća politička rehabilitacija Bašara al Asada imala katastrofalne posljedice. "Jer mnogo od onog što je Asad postigao bilo je moguće samo uz žestoko kršenje međunarodnih normi. Bio bi opasan primjer za druge konflikte ako jači ili naizgled jači izgura svoje, iako krši važeće pravo." Posebno mračno djeluje perspektiva milijuna sirijskih izbjeglica. Tamo gdje se danas nalaze, poput Turske, sve više ljudi ih odbija. A ako bi se vratili u Siriju, mnoge bi mogao očekivati politički progon od Asadova režima.



Za razliku od diplomatskog preporoda u regiji, od povratka Asada na Zapadu i dalje mnogi zaziru, čekajući kako će se rasplesti pokušaj njegove političle rehabilitacije. No bez obzira na to što je Asad za zapadne prijestolnice ratni zločinac s kojim nema priče, politolog Phillips naglašava kako i tamo znaju da bez Asada neće biti potpunog smirivanja i obnove Sirije, kao ni rješenja pitanja izbjeglica. Asad je toga svjestan. Bente Scheller smatra da bi puzajuća politička rehabilitacija Bašara al Asada imala katastrofalne posljedice. "Jer mnogo od onog što je Asad postigao bilo je moguće samo uz žestoko kršenje međunarodnih normi. Bio bi opasan primjer za druge konflikte ako jači ili naizgled jači izgura svoje, iako krši važeće pravo."

Posebno mračno djeluje perspektiva milijuna sirijskih izbjeglica. Tamo gdje se danas nalaze, poput Turske, sve više ljudi ih odbija. A ako bi se vratili u Siriju, mnoge bi mogao očekivati politički progon od Asadova režima... (DJ)