Magazin
S INOM NA KAVI: DRUGA STRANA DIPLOMACIJE

Češki turisti svake godine postižu nove rekorde u Hrvatskoj
Objavljeno 21. siječnja, 2023.
NJ. E. MILAN HOVORKA, VELEPOSLANIK REPUBLIKE ČEŠKE U REPUBLICI HRVATSKOJ

U nastavku serijala razgovora s veleposlanicima/veleposlanicama u Hrvatskoj, u ovom broju Magazina naša suradnica Ina Stašević predstavlja veleposlanika Republike Češke NJ. E. Milana Hovorku, s kojim se susrela u veleposlanstvu u Zagrebu.



Od prosinca 2021. na čelu ste Veleposlanstva Republike Češke u Hrvatskoj. Ovamo ste stigli s bogatim iskustvom u vođenju međunarodnih poslova. Bili ste veleposlanik u Indiji, Šri Lanki, Bangladešu, Nepalu, Butanu i Maldivima. Kako biste ocijenili prvih godinu dana Vašeg mandata u Hrvatskoj?

- Prije svega, moram reći da mi je čast i zadovoljstvo predstavljati Češku u prijateljskoj i lijepoj zemlji poput Hrvatske. Vrijeme brzo leti i moram reći da je moja prva godina u Hrvatskoj brzo protekla. Bilo je mnogo aktivnosti i nema mjesta nabrajati ni najvažnije. Umjesto toga spomenut ću, a to je vrlo važno, da u svom sažetku odražavaju interes različitih aktera obiju država, bilo da se radi o vladinim ili nevladinim institucijama, građanima ili poslovnim strukturama, za razvoj odnosa u širokom spektru područja. U tom kontekstu veliko mi je zadovoljstvo što sam mogao pridonijeti povećanju dinamike kontakata na visokoj političkoj razini, suradnji obiju zemalja kao partnera u Europskoj uniji i saveznika u NATO-u, produbljivanju trgovinskih i investicijskih tokova, upravljanju rekordnim priljevom čeških turista u Hrvatsku, a također i podršci izvrsnoj češkoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj.

ČESI U HRVATSKOJ


Hrvatska je omiljena destinacija za Čehe zbog prirodnih ljepota i kulturne baštine, a poznato je i da Hrvati vole posjećivati Češku. Kako gledate na odnose Hrvatske i Češke u pogledu turističkih odnosa?

- Češka je peto najveće turističko tržište za Hrvatsku. Česi jako vole dolaziti ovamo. To je njihovo najpopularnije turističko odredište. Znaju da su u Hrvatskoj dobrodošli. Dodat ću da ih je u prvih jedanaest mjeseci prošle godine ovdje stiglo rekordnih 891.979 i ostvarilo gotovo šest milijuna noćenja. Može se reći da smo u srpnju i kolovozu svaki dan imali po jedan veći češki grad u Hrvatskoj. To je sjajan rezultat. Vjerujem da i Češka ima što ponuditi hrvatskim turistima i da će njihov broj idućih godina biti sve veći.

Na području Bjelovarsko-bilogorske županije imate najveći broj pripadnika češke nacionalne manjine u Hrvatskoj. Na koji način razvijate suradnju, osobito na gospodarskoj razini? Kakve su mogućnosti investiranja u tu županiju?

- Da, tako je. Najveći dio češke nacionalne manjine u Hrvatskoj živi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. S njom smo u svakodnevnom kontaktu. Divimo se onome što čine kako bi održali tradiciju, jezik i kulturu svojih predaka. Zajedno s našim sunarodnjacima organiziramo niz zajedničkih događanja. Najznačajniji se odnosio na obilježavanje stote obljetnice osnutka Saveza Čeha u Hrvatskoj, koje je održano u srpnju prošle godine u Zagrebu i Daruvaru. Što se tiče suradnje na gospodarskom planu, jako bih volio da ona dosegne razinu onoga što smo postigli u područjima međuljudskih odnosa, suradnje regija, gradova i općina te kulturne razmjene. Kako bismo dodatno podržali poslovne odnose, dogovorili smo sudjelovanje Češke i njezinih tvrtki kao zemlje partnera na ovogodišnjem jesenskom Bjelovarskom sajmu.


Bohemija je simbol češkog kristala, odnosno staklarstva općenito. Kako ste uspjeli održati taj luksuzni brend koji egzistira od 1948. godine? Kakvu je u tom kontekstu bila uloga države?

- Povijest staklarstva u Češkoj mnogo je duža. Ono što danas poznajemo, čemu se divimo i volimo, rezultat je stoljetne tradicije obrtništva i muke čeških staklara. Oni su opetovano pokazali sposobnost inoviranja i prilagodbe kako bi bili trendseteri. To vrijedi i za razdoblje nakon Baršunaste revolucije, kada se njihova imovina vratila tamo gdje je i pripadala, odnosno u njihove ruke. Država im je pomogla u razvoju i održavanju tradicije češkog staklarstva, a vjerujem da će tako biti i u sadašnjoj eri visokih cijena energije.

USPJEŠNO PREDSJEDANJE


U prosincu 2022. završilo je predsjedanje Češke Vijećem Europske unije. Češka je preuzela predsjedanje u vrlo kompleksnim međunarodnim odnosima. Kreirali ste politiku EU-a u vrijeme sukoba Ukrajine i Rusije, jeste li zadovoljni postignutim? Vaš komentar na proteklo razdoblje?

- Moto predsjedanja Češke Vijećem Europske unije bio je "Europa kao zadatak". Željeli smo time podsjetiti da su pitanja kao što su mir i sigurnost, prosperitet i održivi razvoj te promicanje zajedničkih ljudskih vrijednosti zadatak za sve nas i da se mogu riješiti samo zajedničkim naporima. Ruska agresija na Ukrajinu natjerala nas je da svoje prioritete usmjerimo na hitna sigurnosna pitanja, uključujući energetsku i digitalnu sigurnost, sveobuhvatnu pomoć Ukrajini, rješavanje utjecaja rata na Europsku uniju i jačanje otpornosti gospodarstva i demokratskih institucija. Bila je to uloga kriznog menadžera, pri čemu nismo zaboravljali ni dugoročne ciljeve u područjima zelene i digitalne tranzicije. U svemu što smo radili podržavali smo jedinstvo Europske unije protiv ruske agresije. Jako smo zadovoljni da smo to uspjeli i u najsloženijim pitanjima, zahvaljujući pristupu država članica i europskih institucija, uključujući usvajanje sedmog, osmog i devetog paketa sankcija protiv Ruske Federacije, suspenziju sporazuma o viznim olakšicama s Rusijom, kao i uspostavu misije vojne pomoći Europske unije koja će započeti obukom ukrajinske vojske.

No, ako govorimo o prioritetima, ne mogu a da ne spomenem da su oni u području vanjske politike uključivali proces proširenja Europske unije, razvojnu suradnju, ali i humanitarnu pomoć. Zemlje zapadnog Balkana jedan su od dugoročnih vanjskopolitičkih prioriteta Češke. I na ovom području naše je predsjedanje postiglo niz pozitivnih rezultata. Vjerujemo da smo zajedničkim radom vratili kredibilitet procesu proširenja. Jasno smo rekli da je budućnost zapadnog Balkana i njegovih građana unutar Europske unije, kao i budućnost Ukrajine, Moldavije i Gruzije. Albanija i Sjeverna Makedonija konačno bi mogle započeti pregovore o svojim pristupnim poglavljima, što je veliki korak na njihovom putu prema Europskoj uniji. Napravili smo i važan korak prema bezviznom putovanju za Kosovo time što smo postigli dogovor o mandatu Vijeća za pregovore s Europskim parlamentom. Bosna i Hercegovina dobila je status zemlje kandidata.

ENERGETSKA KRIZA


Europa je posljednjih mjeseci suočena s velikom energetskom krizom. Kako se u toj situaciji snalazi Češka, i kako se gleda na sve što po pitanju energetika poduzima Europska unija?

- Energetska sigurnost i smanjenje ovisnosti o uvozu energije iz autoritarnih zemalja poput Rusije jedan bio je od prioriteta češkog predsjedanja. Od samog početka preuzimanja uloge na čelu Europske unije bili smo aktivni moderatori rasprave na ovu temu. Nismo ništa čekali i u pravom smo trenutku, u suradnji s Europskom komisijom, pokrenuli razgovore kako bismo pronašli zajednička rješenja za probleme koji se tiču svih nas. Proces je u tijeku i ono što se prije samo nekoliko mjeseci činilo teško izvedivim, danas je stvarnost. Koliko god bilo teško, Europska unija usvojila je niz mjera koje vode temeljnom smanjenju ovisnosti o uvozu energetskih izvora iz Rusije, traženju alternativnih izvora prema planu REPowerEU, smanjenju energetskog intenziteta, prelasku na obnovljive izvore, ali i pomoći građanima i poduzetnicima kroz ograničavanje cijena energije. Zadovoljni smo odobrenjem svih klimatskih dijelova paketa Fit for 55, a posebno postizanjem širokog dogovora između država članica o ograničavanju cijena plina. Navedeno vrijedi i za Češku, koja je, uz dugoročne ciljeve u području potpore nuklearnoj energiji i obnovljivim izvorima, donijela niz mjera usmjerenih na jačanje energetske infrastrukture, uključujući i stjecanje vlasničkih udjela. u europskim terminalima ili prometnim rutama. Ključno je bilo pripremiti društvo za zimu i ublažiti učinke visokih cijena energije na građane i poduzeća.

Europska unija pred velikim je izazovima i ove 2023. godine. Zbog ukrajinskog rata, ekonomske krize, inflacije, sankcija prema Rusiji..., mnogo je disonantnih tonova među pojedinim članicama EU-a. Postoje li mogućnosti ujednačavanja, standardiziranja funkcioniranja institucija Europske unije?

- Mislim da umjesto riječi standardizirati u svom pitanju ističete načela pravne države. Ako je tako, samo bih vas podsjetio da su poštivanje načela vladavine prava i demokratskih institucija koje podržavaju ljudska prava, transparentnost, sloboda medija i otvoreni dijalog samo neki od temelja europskih integracija. To je zadatak Europske unije u cjelini, ali i svake pojedine države članice.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Češka je primila 400.000 ukrajinskih izbjeglica te je pružila, a pruža i dalje, znatnu financijsku i vojnu pomoć Ukrajini. Je li izbjeglička kriza sada pod kontrolom?

- Češka pripada u zemlje Europske unije koje su prihvatile najviše ukrajinskih izbjeglica po broju stanovnika, ako ne i najviše proporcionalno broju stanovnika. Od ruske invazije na Ukrajinu u veljači, Češka je izdala gotovo 470.000 privremenih viza. Važno je napomenuti da svojim nositeljima one omogućuju pristup javnom zdravstvenom osiguranju, obrazovanju ili tržištu rada. Od navedenog broja, otprilike petina ukrajinskih izbjeglica već se vratila kući iz Češke. Međutim, tijekom zime ne može se isključiti da će više Ukrajinaca koji su zbog napada ruske infrastrukture ostali bez grijanja, struje i vode, otići u inozemstvo.

POSLIJERATNA OBNOVA


Kad se ukrajinski rat okonča, najvjerojatnije mirovnim pregovorima, na koji će način Češka sudjelovati u poslijeratnoj obnovi Ukrajine?

- Potpora Ukrajini i njezina poslijeratna obnova među glavnim su prioritetima češkog predsjedanja. Stojimo uz ukrajinsku vladu, vojsku i građane u njihovoj borbi za slobodu i budućnost u demokratskoj Europi. Vijeće EU-a pristalo je pomoći Ukrajini u iznosu od 18 milijardi eura. Novac će ratom pogođena država povući u obliku kredita s odgodom otplate od deset godina. Sredstva će moći odmah koristiti za obnovu kritične infrastrukture i poslijeratnu obnovu.

Što se tiče same Češke, mi smo u listopadu prihvatili program humanitarne, stabilizacijske, rekonstrukcijske i gospodarske pomoći Ukrajini, za koji bi Češka svake godine između 2023. i 2025. trebala davati pola milijarde kruna (više od dvadeset milijuna eura). Veći dio programa nastavak je već pružene pomoći i nastavlja se na dugoročne aktivnosti naše zemlje na stabilizaciji i transformaciji u Ukrajini. Češka će se uključiti u obnovu zemlje koju je Rusija napala, sudjelovat će u poslijeratnoj obnovi te će ponuditi pomoć u energetskom sektoru, prometnoj infrastrukturi, u zdravstvenom sektoru te u razminiranju i dekontaminaciji ratom pogođenih područja.

Razgovara: Ina STAŠEVIĆ
Možda ste propustili...

COP28 U DUBAIJU: KLIMATSKA KRIZA U FOKUSU. PONOVO

Zajedno za spas planeta ili svatko po svome prema katastrofi

VELEPOSLANIKOV IZBOR

Muke po pisanju

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana