Oko 3,2 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi izvan RH i širom svijeta, procjena je Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske. Najviše ih je u SAD-u (oko 1.200.000), slijedi Njemačka (500.000) te Argentina, Australija i Kanada (250.000). U Čileu ih je oko 200.000, a tu su i Novi Zeland (100.000), Austrija (90.000) te Švicarska (80.000). U Brazilu ih ima oko 70.000, slijede Italija (60.000), Francuska i Švedska (40.000), Irska (20.000) i Nizozemska (10.000). U Južnoj Africi ih je 8000, potom su tu Belgija (7000), Peru (6000), Bolivija, Paragvaj, Urugvaj, Velika Britanija i Venezuela (5000), Ekvador (4000), Luksemburgu (3000), Danska (2500) i Norveška (2000).

Podaci su na temelju procjena diplomatskih misija i konzularnih ureda, katoličkih misija te popisa stanovništva država. Vrlo specifična skupina RH doseljenika sastoji se od "ekonomskih imigranata", iseljenih 60. godina 20. stoljeća, uglavnom u zapadnu Europue. Dio ih je dobro integriran, posebno mlađi, a drugi se još smatraju privremenim iseljenicima. Najveći broj političkih iseljenika otišao je u Južnu i Sj. Ameriku nakon II. svjetskog rata. Iseljavanje 90. godina obilježavaju izbjeglice iz ratom razorenih područja, a rezultat je velikosrpske agresije. Najveći broj ih seli u zapadnu Europu i prekooceanske države. No, neki su se vratili, navodi Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske. H{embed_infobox_gray}260429{/embed_infobox_gray}