Ekonomija
POLJOPRIVREDNICI I NADALJE BILJEŽE VELIKE ŠTETE OD DIVLJAČI

Na istoku su problem jeleni, a u nekim dijelovima Hrvatske vukovi i medvjedi
Objavljeno 11. siječnja, 2023.
Neki su se odlučili za proizvodnju atipičnih kultura - maka i lana, koje jeleni baš i ne vole

Slavonsko-baranjski poljoprivrednici i nadalje bilježe velike štete od divljači. Bilo ih je i ranije, ali intenzitet je pojačan nakon podizanja ‘‘Orbanove‘‘ žilet-žice na granici između Mađarske i Hrvatske. Različite su informacije o broju divljači, posebice one jelenske. Ratari tvrde da je prije žice na području uz granicu sa susjednom državom bilo približno 2000 grla jelenske divljači te kako je ta brojka u međuvremenu narasla.


- Ovdje živimo već 300 godina. Nitko nas nije uspio otjerati, ali će to učiniti divljač i nebriga države - isticali su prije nekoliko godina (a tako tvrde i danas) ratari iz sjevernog i sjeveroistočnog dijela Baranje, naglašavajući kako znaju da je tamo stoljećima migrantski put za brojnu divljač koji im je takoreći preko noći - zatvoren.


- Zbog divljači bio sam prisiljen kupiti više od 24.000 metara engleske elastične mreže. Ogradio sam gotovo 90 posto obradivih površina. I opet dolazi do prodora divljači, ali znatno manje nego ranije - rekao nam je ljetos Ivo Matijačić, vlasnik poljoprivredne tvrtke Anabbela, čija je većina površina upravo u spomenutom dijelu Baranje. Podsjetio je na štete od jelenske divljači koje su, samo na kukuruzu, proteklih godina dostizale i do pola milijuna kuna. Tek dio je uspio nadoknaditi, ali nakon dugoročnih sudskih procesa.


- Kada dobiješ sud, slijede pregovori kojima prethodi angažiranje sudskih vještaka, odvjetnika i slično. Manji proizvođači ne usude se kretati u takve mučne i dugoročne procese, jer u konačnici ne znaju kako će oni završiti - priča, nastavljajući kako problem vidi i u lovačkim društvima. Dio njih, naime, nije spreman na veći odstrel divljači, unatoč gospodarskoj osnovi i dozvolama koje mogu ishoditi. I tako se, iz godine u godinu divljač množi, a trpe usjevi. Upravo zbog ‘‘nemoći‘‘, pojedini su se seljaci odlučili za proizvodnju za Baranju atipičnih kultura, poput maka i lana koje jeleni baš i ne ljube. No, bez osnovnih se poljoprivrednih kultura ne može. Potvrđuje to Vinko Kovačev iz topoljskog PZ-a Bajmak.


- Još prije tri godine na ekstremne štete od divljači javno smo upozorili. Organizirali smo svojevrsni prosvjed, pozvali brojne medije, ukazali na činjenično stanje, ali do danas se ništa nije promijenilo. Osim što više ne sijemo kukuruz, suncokret, repu i soju na površinama kao nekada - priča Kovačev. Ali štete ima i nadalje, pa su se odlučili na ograđivanje parcela. Podsjeća kako je Ministarstvo poljoprivrede u prosincu prošle godine raspisalo natječaj za sufinanciranje podizanja ograda i nabavu repelenata. No, nastavlja, sredstva koja im se nude nedostatna su. Objašnjava kako je dužni metar elastične mreže prošle godine bio 12 eura, dok je ove godine skuplji i stoji 15-ak eura. Kako bilo da bilo, poljoprivrednici se snalaze na razne načine, ali hoće li svi uspjeti ograditi svoje površine? Činjenica je da bez ograde, ako se ništa drastičnije ne promijeni, neće moći opstati. Bit cijele priče, dakle, jelenska je divljač koja neometano trčkara baranjskim atarima.


Uništavaju usjeve

- Samo na našem području sigurno je 1500 komada. Stalno se hrane i uništavaju usjeve. Kad se podvuče crta, stvar je jasna. Treba samo primjenjivati zakon. Prije toga treba točno utvrditi koliko divljači ima. Lovišta imaju svoj bonitet, a višak divljači treba ukloniti. Brojku bi trebala utvrditi Županija. Nadalje, lovišta bi trebala osigurati lovačka društva, što je normalno diljem Europe. No, ona to ne čine. Jednostavno rečeno, ne gospodare s tom divljači i ne plaćaju nam štetu. Kriminal - negoduje Kovačev. Slično priča Zoltan Rajki, poljoprivrednik iz Kotline. Potvrđuje kako usjeve ne može osigurati kada je u pitanju šteta od divljači, nego to mora učiniti lovačko društvo.


- Kada se požališ lovcima, ponude te srndaćem. Meni to meso ne treba. Što će mi. Lani mi je divljač uništila kukuruz na 15 hektara površine. Ne znam je li na toj površini nakon berbe ukupno bila tona kukuruza. Ljudi moji, kada se zbroji samo šteta na bližem području, iznosi su milijunski. Komu da se požalim? Bogu - pita se Rajki, dodajući kako je nedavno izbrojio oko 200 jelena u neposrednoj blizini kuća u Kotlini.


I dok na istoku Hrvatske poljoprivrednici muku muče s jelenskom divljači koja im uništava usjeve, u drugim dijelovima Hrvatske (i Europe) problem je s napadima divljih zvijeri na stoku. Na ovaj je problem upozorilo krovno udruženje europskih poljoprivrednika Copa Cogeca. U zajedničkoj izjavi s nekoliko udruženja poljoprivrednika EU-a, naime, istaknuli su kako je dramatičan porast napada divljih zvijeri, posebice vukova i medvjeda, na stoku diljem EU-a, što je postala velika prijetnja stočarima, posebice u planinskim i nenaseljenim prostorima diljem Europe, jer se sve teže nose s ovim problemom. Zbog toga su ponovno zatražili da se ide u izmjenu i prilagodbu Direktive o staništima i drugim zakonskim rješenjima koja će zaštititi poljoprivrednike, posebice stočare čija je stoka sve veća meta napada divljih zvijeri, a zbog čega njihovi troškovi proizvodnje rastu te često nisu u mogućnosti naplatiti odštetu nakon što im stoka bude napadnuta, ozlijeđena ili ubijena. Upozoravaju da unatoč naporima farmera i vlasti, strogi status zaštite velikih zvijeri čini mjere nedjelotvornim, dok su dosadašnje radnje za uspostavljanje skladnog suživota između ljudi i divljih grabežljivaca bili nedovoljni. Oglasila se i Hrvatska poljoprivredna komora.


- Rast populacije vukova i drugih divljih zaštićenih zvijeri u Europi i u Hrvatskoj postala je prijetnja, zbog čega se među poljoprivrednicima javljaju sve snažnije tenzije i zahtjevi da se nešto promijeni i zaštiti njihova stoka i djelatnost kojom se bave. Populacija divljih zvijeri u prirodi se oporavila i povećali su svoju brojnost, a to su omogućile stroge zakonske regulative, kao što je Direktiva o staništima EU, Bernska konvencija i druge koje daju zaštitu najugroženijim vrstama i zabranjuju njihovo hvatanje i ubijanje. Omogućilo je to da se pojave i na lokalitetima na kojima su bili istrijebljeni. Naši stočari, u slabo razvijenim i nenaseljenim dijelovima Hrvatske, svakodnevno se suočavaju s napadima divljih zvijeri na stoku i tako čine sve veću štetu našim poljoprivrednicima. Naš stav je da je populacija divljih životinja u Hrvatskoj izuzetno stabilna, imamo i mapu te ozbiljno treba razmisliti o odstrelu određenog broja takvih životinja kako bi se prevenirali napadi na stoku, koje je inače u Hrvatskoj sve manje. Moramo zaštiti naše proizvođače na ruralnim područjima od ovakvih napada - rekao je predsjednik HPK-a Mladen Jakopović.

"Stroge zaštite"


Tijekom 2022. obilježava se 30. godišnjica Direktiva o staništima koja je omogućila rast populacije divljih zvijeri i povećanje i raznolikost staništa u tom razdoblju, što je dovelo do drastičnog povećanja napada divljih zvijeri na stoku u EU-u. Kontinuirane uspješne mjere očuvanja određene populacije velikih vrsta mesojeda izazvalo je povećane sukobe, što se stalno pogoršava te kod proizvođača stoke izaziva strah od golemih šteta, pa poljoprivrednici sve više osporavaju zakonska rješenja kojima se u EU-u štite pojedine vrste divljih zvijeri, kojih je sve više.

U mnogim slučajevima pravno tumačenje "stroge zaštite" sprječava provedba aktivnog upravljanja vrstom, što ne pomaže u smanjenju ozbiljnih sukoba sa stokom, ljudima i krajolicima bogatim biološkom raznolikošću. Ovi sukobi pridonose pritisku na ruralne interese poljoprivrednika, njihov rad, uzgoj stoke i život, ističu iz Copa Cogece. Važno je istaknuti kako je nedavno objavljen dokument Europske komisije "Dokument s uputama o strogoj zaštiti životinjskih vrsta od interesa zajednice prema Direktivi o staništima", pokazao kako se ne uspijeva dati jasne smjernice i pojašnjenja o upravljanju strogo zaštićenim vrstama u svjetlu porasta populacija velikih zvijeri i rastućih sukoba s poljoprivrednicima i stokom koju ove divlje zvijeri napadaju. Nadalje, određena populacije velikih zvijeri u EU-u izuzetno se brzo širi i razmnožava i više ne zahtijevaju strogu zaštitu prema Direktivi o staništima, jer se više ne smatraju ugroženima ili ranjivim. Međutim, te populacije divljih zvijeri i dalje su navedene kao strogo zaštićene u Direktivi. Zato je Europski parlament pozvao Komisiju da uspostavi proceduru za izmjenu aneksa direktive, kako se zahtijeva u takvim slučajevima, ali ti zahtjevi nisu donijeli kvalitetne odluke i rezultate. S rastom broja populacije velikih zvijeri dolazi do porasta straha i napada medvjeda i vukova na stoku, a u nekim slučajevima i na ljude. Psi, ovce, goveda, pa čak i konji, postaju žrtve neobuzdanih napada s ozljedama u rasponu od ogrebotina, pa i do smrti u nekim slučajevima. Ivica Getto

U izradi je novi pravilnik za Hrvatsku
Plan gospodarenja smeđim medvjedom u Hrvatskoj, koji je donijelo Ministarstvo poljoprivrede 2019. godine, pokazuje da je minimalni godišnji broj medvjeda u Hrvatskoj 793, a maksimalan 937. Omjer spolova je 58,2 % ženki i 41,8 % mužjaka. Procjena broja smeđeg medvjeda te omjera mužjaka i ženki u SZ-u Dinarida prva je koja se temelji na opsežnim i sveobuhvatnim empirijskim podacima i kao takva predstavlja najbolju moguću osnovu za znanstveno utemeljenu zaštitu i upravljanje ovom vrstom na cijelom području. Procjene su stočara s područja u kojima žive vukovi da trenutačno u Hrvatskoj živi oko 1000 vukova. Što se tiče vukova, službeni podaci Ministarstva zaštite okoliša pokazuju da u Hrvatskoj trenutačno ima oko 80 (+80 mogućih) vukova, ali podaci s terena, snimljeni s lovnih kamera te s kamera postavljenih za izbjegličke krize, podaci koje su prikupili poljoprivrednici govore ima oko 400 vukova. Što se tiče isplaćenog iznosa odštete, u izradi je novi pravilnik za Hrvatsku koji bi stupio na snagu u lipnju ove godine. Iznosi su neznatno porasli, no poljoprivrednici koji imaju problema s velikim mesožderima i dalje smatraju da su ti iznosi preniski, kažu u HPK-u te naglašavaju kako je na nedavno održanom sastanku na ovu temu s ljudima koji žive u takvim područjima zaključeno kako pristaju na štetu od 15 posto svog stada godišnje, bez ikakve naknade od države, ako država dopusti kontrolirani odstrel na godišnjoj razini na mjestima gdje se osjeća da je to potrebno.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

KATARINA KRALJEVIĆ UMJESTO ZDENKA MATAKA

Promjene članova Uprave Erste banke

2

POBOLJŠANJE RODNE RAVNOTEŽE

Direktiva: U nadzorne odbore i uprave kompanija uključiti više žena

3

WALL STREET PAO

U fokusu ulagača je dionica NVIDIA-e