Gravia je osječka tvrtka specijalizirana za izgradnju cesta i gotovo nikada za svoga postojanja nije izlazila izvan okvira svojih poslovnih mogućnosti. Odlučili su se za politiku ravnomjernog rasta, bez širenja poslovnog fokusa. Tomislav Ravlić, vlasnik i član Uprave Gravije, u razgovoru na naš list ne skriva kako su za njihovo uredno poslovanje zaslužne i jedinice lokalne samouprave i država koje su ovdje omogućile brojne investicije realizirane sredstvima EU fondova. U Graviji će, kaže, na toj filozofiji i dalje graditi renome pouzdanog izvođača radova.

S brojnim lokalnim poduzetnicima i gospodarstvenicima analiziramo njihovo poslovanje u razdoblju postpademijskog oporavka. No, zanimljivo je kako je vama "išlo" i za pandemije, toliko da niste posegnuli za mjerama državne pomoći. Je li to točno?

- U razdoblju o kojem govorimo, dakle u doba pandemije, doista nismo morali tražiti pomoć države za plaće, jer imali smo dovoljno poslovnih angažmana, i na to smo ponosni. Nijednog trenutka nismo bili zakočeni zbog proboja bolesti. Evo samo jedan primjer - kako bismo prevenirali širenje zaraze investirali smo u dodatne kombije za prijevoz radnika, a dodatno smo plaćali trošak prijevoza onim djelatnicima koji su na gradilište dolazili svojim vozilima. U konačnici, za naše poslovanje u tim pandemijskim danima zaslužne su i jedinice lokalne samouprave i država koji su ovdje doveli brojne investicije koje se realiziraju kroz sredstva EU fondova. Mi smo, pak, zaslužni što smo očuvali ekipiranost naših zaposlenika. U razdoblju nakon ulaska Hrvatske u članstvo EU-a nismo imali značajnijeg odljeva radne snage, posebice za rukovodećim mjestima. I ranije, a tako će biti i ubuduće, držimo i držat ćemo do naših zaposlenika. Nas su bankari znali upozoriti kako nam veliki udjel rashoda odlazi na plaće, ali procijenio sam da je bolje radnike više platiti. Držim da je možda bolja manja ukupna dobit u korist toga da zaposlenici budu zadovoljniji.

Koje bi realizirane projekte izdvojili iz ovih godina?

- Bili smo, primjerice, glavni izvođači radova obilaznice oko Belog Manastira, posao je to bio vrijedan 82 milijuna kuna. To nam je najveći projekt koji smo u svojoj povijesti realizirali. Završili smo ga na vrijeme i općenito jako smo ponosni na njega. Participirali smo i u gradnji na koridoru 5C, na dionici naše Slavonike kroz Baranju, koja je netom završena. Realizirali smo državnu prometnicu na dionici Bizovac - Normanci, sada smo glavni izvođač na dionici u Osijeku od Luke Tranzit do Standarda... Gravia je tvrtka sa 150 zaposlenih, u pravilu angažirani smo na gradilištima udaljenosti do 100 kilometara oko Osijeka. Za udaljenije angažmane do sada nije bilo potrebe, jer je bilo dovoljno posla u tom okruženju. No ne bježimo od izazova, ako bude potrebe, natjecat ćemo se i za poslove u širem okruženju.

Rekli ste kako ste uspjeli sačuvati djelatnike, za pretpostaviti je da ste ulagali i u nužnu opremu...

- Posljednjih pet godina jako smo mnogo ulagali u novu tehniku, tako da nemamo više nijedan stari stroj ni vozila za prijevoz radnika. Zadnjih pet godina smo po milijun eura godišnje ulagali u mehanizaciju, tako da smo obnovili svu tešku mehanizaciju. Time smo s jedne strane smanjili potrošnju goriva, s druge strane iznose za održavanje. Uložili smo i u obuku djelatnika, posvetili smo se i smjeru obnovljivih izvora energije, primjerice postavili smo solare na asfaltnoj bazi u Orahovici. Dosta smo se posvetili proizvodnji asfalta, njegovom recikliranju. Mnogo toga što "isfrezamo" vratimo u proizvodnju, što je također bila investicija vrijedna milijun kuna.

Reklo bi se - sve idealno, ali, jasno, nije. Kako se nosite s poskupljenjima energenata i poremećajima u dobavnim lancima?

- Naravno da je sve daleko od idealnog, pa čak i za poslovanja u normalnijim vremenima. Sve ovo što ste nabrojili bitno bi utjecalo na naše poslovanje da nismo bili oprezni u ranijim investicijama. Očekivali smo tako nešto, jer pandemija nam je zapravo pokazala da se preko noći situacija može promijeniti. Zato i sada, unatoč svemu, još uvijek funkcioniramo. Ako smo se u realizaciji projekta susreli s povećanjem nabavnih cijena, moramo ga financijski izdržati do kraja, pa tek po završetku radova možemo iskorigirati cijene, a to nije uvijek tako jednostavno.



Kako se općenito nosite s rokovima, obvezom da se ugovoreni posao obavi u zadanom roku. Kod vas u građevini tako što može ovisiti i o vremenskim uvjetima?

- Recept je dobra ekipa i dobra organiziranost. Ozbiljno prihvaćanje posla, ozbiljan pristup. Prije svakog početka radova rade se dinamički planovi kojih se striktno držimo. I doista do sada nikada nam nisu naplaćeni penali, nisu aktivirane bankovne garancije, ili bilo koje drugo osiguranje radi našeg kašnjenja u realizaciji. U konačnici zato smo sve ove godine opstali. Nismo dužni prema dobavljačima i kooperantima, što se u konačnici reflektira po onoj staroj "dobro se dobrim vraća".

Gravia nikada nije došla u napast da se upusti u poslovne poduhvate koji bi je možda lansirali u kategoriju megauspješnih kompanija. Ostali ste čvrsto na zemlji...

- Shvatili smo na vrijeme da bolje i više od ovoga ne možemo. Dosegnuli smo svojevrsni poslovni maksimum. Nemamo potrebe ići u visokogradnju, nismo imali drugih akvizicija i širenja portfelja. Ne želimo se širiti ni po broju ljudi. Držimo se svoga posla i ozbiljno mu pristupamo. "Pokrijemo" se koliko možemo i to je cijena uspjeha. Svjedočili smo u mnogo primjera gdje su tvrtke, pa i iz naše branše, disperzirale svoje poslovanje, ali time i svoj poslovni fokus. Pokazalo se kako to kasnije nije izišlo na dobro za njih. Nama je fokus samo na našim projektima, što se pokazalo ispravnim.

Prava ste osoba da vas pitamo kakvo je stanje lokalnih cesta?

- Jasno je da treba još mnogo ulaganja, ali isto tako vidljivo je da je ono iz godine u godinu sve bolje. Problem je nastao u tome što se godinama ranije nije ulagalo i da idućih godina pred nama ima prostora za napretkom. Danas se ceste, zahvaljujući novih tehnološkim rješenjima, mnogo brže grade.

Kako, kao poslodavac, komentirate prijepore oko rada nedjeljom?

- U pravilu, u našoj tvrtki i našem modelu poslovanja nedjeljom se ne radi. Pokušavamo smanjiti i rad subotom, koji je sad u smjenama. Jer što vrijedi radnicima dobra zarada, ako ne mogu uživati i biti s obitelji. Tim više jer naši djelatnici su s osječkog područja, iz Baranje te dijelom i iz susjedne, Vukovarsko-srijemske županije. Ne znam je li ovo trenutak, ali moram reći da u našoj branši još uvijek ima onih koji imaju radnike na crno, nažalost, dosta je sive ekonomije još i danas na tržištu. Protiv toga smo.

Kakvog ste stava oko uvođenja poreza na ekstraprofit?

- Daleko smo od toga što se tiče naših poslovnih rezultata, ali da, s kolegama komentiram i tu temu. Mislim da sam baš u Glasu pročitao razgovor u kojemu je zgodno ocijenjeno kako nije u redu da se pravila igre mijenjanju pred kraj utakmice. Slažem se da, ako netko zbog trenutka ili monopola u danom trenutku ostvari profit, ili ako je krenuo u posao i dobio naglu dobit, treba ga oporezovati. No ako netko konstantno dobro radi, mislim da to nije pošteno.

Vaši rezultati će vam ipak omogućiti da se upustite u projekt gradnje nove upravne zgrade.

- U planu nam je, a za što imamo građevinsku dozvolu, preseliti upravnu zgradu sa sadašnje lokacije u Gundulićevoj ulici, na novi, prikladniji prostor u Jadrovsku ulici. Ondje nam je vozni park, hala, tako da bismo sve ondje objedinili. Ta nova zgrada bit će i energetski neovisna s ugrađenim solarima i hidrogeološkim bunarima koje ćemo koristiti za hlađenje, odnosno zagrijavanje prostora. S ovim bismo trebali krenuti ako ne bude nekih (novih) poremećaja na tržištu. I ovdje bih pohvalio upravu Grada Osijeka koja nas je, naravno, ne samo nas nego općenito investitore, oslobodila komunalija. Dakle, sada je idealna prilika za investiciju te vrste.