Prvi kontakt s engleskim jezikom djeca ostvaruju već u najranijoj dobi preko televizijskih sadržaja i crtića. Stoga se roditelji djece vrtićke dobi opravdano pitaju kada je pravi trenutak za uključivanje djeteta u program usvajanja engleskog jezika. Širenjem svijesti o važnosti odgoja i obrazovanja djece i stimulacije razvoja djetetova mozga od najranije dobi u današnje se vrijeme pred roditelje postavljaju velik izazovi.

Cijeloj se obitelji tako na neki način nameću razne pogodnosti koje djetetu mogu biti pružene za njegov razvoj, poput raznih sportova, umjetničkih aktivnosti, a među njima je i učenje stranog jezika. Roditelji često upravo odgojitelje pitaju - kako odabrati što je i u kojoj točno dobi najvažnije za razvoj njihova djeteta. Prema iskustvima iz zapadnih zemalja, postoje programi koji uključuju djecu u procese usavršavanja već u dobi od tri mjeseca. Mnogi smatraju to pomodarstvom, te da djeca do treće godine trebaju uživati isključivo u igri, a drugi se zauzimaju za iskorištavanje potencijala "malenih lingvista" od najranije dobi. U odgojno-obrazovnom sustavu i u obiteljskom okruženju roditelji sve više smatraju važnim usvajanje engleskog jezika i sve se češće postavlja pitanje pravodobnog početka učenja. Istraživanjima je dokazano kako djetetova inteligencija i sposobnost za usvajanje jezika i razvoj govora postoje od samog rođenja, i prije nego što ono progovori, samo se manifestira na drukčije načine u svakoj pojedinoj fazi. Dokazano je da u toj dobi djeca još ne razmišljaju o jeziku, nego na opće oduševljenje svoje okoline spremno reproduciraju sve što čuju na engleskom jeziku. Takva je sposobnost djece urođena. Samim time postavlja se pitanje kada uključiti dijete u program ranog učenja stranog jezika. Svako je dijete specifično i posebno, pa je specifičan i njegov razvoj. Kao odgojitelj predškolske djece s višegodišnjim iskustvom u programu ranog učenja stranog jezika želim istaknuti kako su granice učenja u djece samo tamo gdje ih mi postavimo, jer nerijetko se susrećemo s iznimnim primjerima koji nas iznenade i oduševljavaju. Program usvajanja stranoj jezika u vrtiću temelji se na suvremenim spoznajama kako je predškolska dob povoljno razdoblje za njegovo usvajanje, te je svakako preporuka, ako dijete nakon treće godine uspješno vlada materinskim govorom, da se uključi u usavršavanje još jednog jezika. Uključivanjem djeteta u takav oblik programa pridonosi se cjelovitom razvoju djeteta i razvoju kompetencija, a komunikacija na stranom jezikom smatra se ključnom kompetencijom za cjeloživotno učenje.



Uz vršnjačko okruženje i stvaranjem uvjeta za usvajanje stranog jezika omogućuje se lakše usvajanje novih riječi, čistog izgovora i intonacije. Strani jezik pridonosi razvoju multikulturalnosti, razvoju samopouzdanja i pozitivne slike o sebi. Najbolje usvajanje stranog jezika ostvaruje se u situacijama kada su djeca opuštena, pa je upravo situacijsko učenje temelj usvajanja stranog jezika u odgojno-obrazovnim institucijama. Takav pristup provodi se različitim oblicima izražavanja, poput pokreta, glazbe, ritma i igre, djeci najdražih aktivnosti. Djecu se ne uči strani jezik, nego se kroz spontanu igru s vršnjacima podržava komunikacija na stranom jeziku, sukladno s razvojnim karakteristikama i dobi. Roditelji najbolje poznaju svoje dijete i njegov razvoj te će uz kvalitetnu suradnju s odgojiteljima i stručnim osobama u svom okruženju znati je li ono spremno za usvajanje dodatnog jezika.