Želite li uzgajati biljke u sobi, sobe s manje prirodnog svjetla mogu biti problem. Sunčane zrake imaju savršenu ravnotežu za poticanje rasta i cvjetanja biljaka, ali može pomoći i umjetno svjetlo. Neke biljke čak mogu prilično dobro uspijevati i s manje prirodnog svjetla ako im osigurate umjetno. Kako bi rasle, biljkama treba plavi spektar svjetla za rast lišća i crveni spektar svjetla za cvjetanje i plodove. Zeleni spektar svjetla ima malo utjecaja na biljke.

Važno je odabrati odgovarajuće žarulje i postaviti izvor svjetla tako da biljkama to najviše odgovara. Fluorescentno svjetlo je najekonomičnije i jednostavno. Ima veći plavi spektar, pa je dobro kombinirati "hladne" i "tople" žarulje. Bijelo svjetlo sadržava cijeli spektar. Za najbolji učinak neka fluorescentno svjetlo bude bar 30 cm od lišća biljke. Žarulje sa žarnom niti emitiraju dosta topline i treba ih postaviti još dalje od biljke. One također emitiraju više svjetla crvenog spektra, pa su dobre kao dodatak fluorescentim svjetiljkama jer izjednačavaju spektar, što je izvrsno ako želite da biljke dobro napreduju i cvjetaju. Miješate li izvora svjetla, koristite se omjerom snage žarulje (W) od otprilike trećine izvora svjetla običnih žarulja i dvije trećine fluorescentnih žarulja. LED svjetla također emitiraju malo topline i dobar su izvor umjetnog svjetla. Vodite računa o tome da vaše biljke dobivaju svjetlo obaju spektrova, i plavog i crvenog. Postoje i posebna LED svjetla namijenjena hortikulturi, prilagođena da emitiraju spektar najbolji za biljke.

Halogene žarulje osiguravaju dobro svjetlo, ali jako se zagriju. Postoje i žarulje namijenjene biljkama, ali djeluju tako da biljke samo izgledaju zelenije nego što jesu. U sobu s malo dnevnog svjetla postavite svjetiljku s tri žarulje, idealno bi bilo da se mogu okretati po želji. Stavite jednu običnu i dvije fluorescente žarulje najveće snage. Usmjerite svjetlo prema biljkama. Po mogućnosti običnu žarulju udaljite od biljke koliko god možete.

Ispod biljaka postavite zrcalo koje će reflektirati svjetlo na lišće. Bilo bi nabolje da žarulje gore 16 sati dnevno. Ako je svjetlo slabije, neka gore više od 16 sati. Više svjetla omogućava biljci da stvori dovoljno hrane za rast i preživljavanje.

Bršljan, filodendroni, lisnate begonije i peperomije uzgajamo zbog lišća i one dobro podnose indirektno svjetlo. Nježne biljke, poput afričke ljubice i gloksinije, također vole indirektno svjetlo tijekom ljeta. Biljke koje cvjetaju intenzivno trebaju mnogo direktnog svjetla. Kaktusi traže mnogo sunca. Kroton također treba svjetlo visokog intenziteta kako bi zadržao šareno lišće.



Za slabije osvijetljene prostorije generalno je pravilo da se odaberu biljke tamnijeg lišća. To znači da su te biljke vrlo uspješne u fotosintezi i mogu uspijevati s manje sunca. Neke od takvih vrsta su: Aspidistra elatior, Aglaonemia, Spathiphyllum sp., Philodendron sp., Raphidophora aurea, Sanseveria trifasciata.

Vodite računa o tome da biljke s potrebom za manje svjetla trebaju i manje vode i hranjiva, a bit će “sretnije” i ako ih malo zanemarite. Dopustite biljkama da se osuše između zalijevanja i prihranjujte ih samo jednom mjesečno. T.K.